intervju

Intervju: Marinko Došen, predsjednik upravnog odbora AD Plastic

AD Plastik najveći je hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za automobilsku industriju i dobavljač za niz renomiranih proizvođača automobila. Riječ je o dioničkom društvu koje ima tvornice u različitim zemljama: u Hrvatskoj, Rusiji, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Rumunjskoj. Njihove blatobrane, branike, komandne ploče i druge plastične komponente, ugrađuju u svoje modele velike auto kompanije od Renaulta preko BMW-a do Bentleya.
S predsjednikom Uprave AD Plastika razgovarali smo o poslovanju kompanije i njegovu djelovanju kao predsjednika Poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore za suradnju s Ruskom Federacijom.

Intervju: Marcel Medak, direktor Sunčanih toplica

Bizovačke toplice više ne postoje već postoji tvrtka Sunčane toplice koja u svom sastavu ima i Lječilište Bizovačke toplice i Aquapolis – kompleks od 11 bazena od čega su dva bazena sa termalnom vodom. Napreduje li hrvatski zdravstveni turizam, što se sve nudi stranim turistima, ali i što bi još trebalo unaprijediti kako bi se poboljšala ta vrsta turističke ponude, porazgovarali smo s Marcelom Medakom, direktorom Sunčanih toplica.

Iako Hrvatska već nekoliko godina zaredom ostvaruje izvrstan turistički promet, udio noćenja i dolazaka iz područja zdravstvenog turizma u ukupnom hrvatskom turizmu je i dalje skromnih jedan posto. Zbog čega je to tako?
- Udio dolazaka i noćenja iz područja zdravstvenog turizma u ukupnom turističkom prometu nije ovaj tren moguće egzaktno izmjeriti ni kroz sustav e-visitor. Razlog tome je što se ovog trenutka ne nudi mogućnost registracije kao motiva dolaska zdravstveni turizam s jedne strane, a s druge strane veliki dio naših specijalnih bolnica i lječilišta još uvijek nema kategoriziran smještaj po Pravilniku o kategorizaciji kojeg je propisalo ministarstvo turizma. Stvarni pokazatelji su zasigurno puno veći od tih 1 posto.

Imamo bogatstvo prirodnih ljekovitih činitelja i tradiciju zdravstvenog turizma u jadranskom i kontinentalnom dijelu. No, zdravstveni turizam je u Hrvatskoj još uvijek zapostavljen i nema statust koji realno zaslužuje. Što bi, po vašem mišljenju trebalo učiniti da se to promijeni?
- Status zdravstvenog turizma sigurno nije onakav kakvog svi mi koji se bavimo zdravstvenim turizmom priželjkujemo. Moram napomenuti da se u zadnjih nekoliko godina napravilo jako puno. Tu svakako želim istaknuti ulogu ministra turizma gosp. Cappelija koji je u više navrata javno isticao da je upravo u zdravstvenom turizmu i drugim selektivnim oblicima turizma ključ rješavanja pitanja sezonalnosti našeg turizma. Ministarstvo turizma je napravilo nekoliko ključnih poteza koji su kočili razvitak zdravstvenog turizma, pri čemu bih istaknuo izmjene čitavog niza potrebnih zakonskih okvira, primjerice Zakon o pružanju usluga u turizmu, Pravilnik o kategorizaciji smještajnih objekata, sugeriralo se HTZ-u da u okviru budžeta osigura sredstva za promociju zdravstvenog turizma - specijalizirana podstranica za zdravstveni turizam na web stranici HTZ-a, online promocija, tiskane brošure, specijalizirani sajmovi i drugo, potaknulo ministarstvo zdravstva na izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti sa regulacijom područja zdravstvenog turizma, a trenutno je javna rasprava i očekuje se usvajanje u jesenskom mandatu Vlade RH. Osim svih navedenih aktivnosti u kojima je ključnu ulogu odigrala i Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK kao krovna udruga zdravstvenog turizma u RH, osobno smatram da je nužno ponovno oformiti Institut za balneologiju čija bi primarna zadaća bila valorizirati prirodne ljekovite činitelje kao temelj ponude zdravstvenog turizma RH. Već sada u RH postoji niz izuzetno kvalitetnih privatnih poliklinika, lječilišta, klinika i specijalnih bolnica koje svojom kvalitetom zasigurno mogu biti itekako konkurentni na stranom tržištu i njima je potrebna jača i snažnija podrška u promociji naročito od strane HTZ-a.

Mogu li se specijalne bolnice koje pružaju medicinski turizam kvalitetno baviti i zdravstvenim turizmom?
- Specijalne bolnice ne da se mogu, već se moraju baviti i to ne samo medicinskim već prvenstveno lječilišnim oblikom zdravstvenog turizma jer imaju opremu, specijalizirano zdravstveno osoblje, smještajne kapacitete i druge sadržaje koji su im potrebni za rad na tržištu zdravstvenog turizma. Drugo je pitanje koliko su pojedine specijalne bolnice spremne za tržišnu utakmicu ovog trenutka. Jedan dio zasigurno jest, dok preostale specijalne bolnice moraju napraviti reorganizaciju poslovanja, uložiti dosta sredstava u podizanje kvalitete prije svega smještaja, ali i uvesti dodatne sadržaje kako bi bili konkurentni.

Što se sve čini u Bizovačkim toplicama na promociji tog oblika turizma?
- Bizovačke toplice više ne postoje već postoji tvrtka Sunčane toplice d.o.o koja u svom sastavu ima i Lječilište Bizovačke toplice i Aquapolis – kompleks od 11 bazena od čega su dva bazena sa termalnom vodom. Lječilište od 2016. godine posluje u novoj zgradi koja ima kapacitet 56 dvokrevetnih soba i 2 apartmana i koja je opremljena po najnovijim medicinskim standardima. Lječilište Bizovačke toplice promoviraju svoje usluge zdravstvenog turizma prvenstveno online promocijom kroz facebook stranicu Sunčanih toplica koja ima 114.500 pratitelja, web stranicu te druge vidove oglašavanja - banerri, jumbo plakati, radio emisije i tiskane brošure. Osim toga jako puno ulažemo u kvalitetu pruženih usluga koja kroz usmenu predaju naših korisnika čini najbolju promociju, što se vidi kroz značajno povećani interes za našim uslugama u zadnjih nekoliko godina.

U nekoliko posljednjih godina vidljiv je napredak u dentalnom turizmu. Hoće li se i taj oblik turizma razvijati u Bizovačkim toplicama?
- Što se tiče dentalnog turizma on je perjanica zdravstvenog turizma RH ali u našim planovima nije predviđen taj oblik zdravstvenog turizma, već više wellness i to medicinski wellness.

Što će donijeti promjene u zakonodavstvu kojima će se legalizirati pružanje ugostiteljskih usluga u specijalnim bolnicama?
- Taj zakon je već na snazi i on omogućava onim ustanovama i privatnim tvrtkama koje žele uz primarnu zdravstvenu djelatnost pružati i ugostiteljske usluge da to mogu raditi, ali moraju zadovoljiti sve uvjete koje Zakon o ugostiteljstvu nalaže uz obvezu registracije te iste djelatnosti pri trgovačkim sudovima.

Treba li kategorizirati objekte u kojima se pružaju usluge zdravstvenog turizma, ako želimo učiniti iskorak na međunarodnom tržištu?
- Što se tiče kategorizacije objekata smatram da je ministarstvo turizma novim Pravilnikom o kategorizaciji jasno definiralo i uvelo nove kategorije sa predznakom lječilišni –SPA tako da već danas imate lječilišnih smještajnih objekata u RH. Kategorizacija itekako pomaže u boljoj promociji posebno na stranim tržištima.

Na koji ćete način privući goste s ruskog tržišta u Bizovačke toplice? Što ćete im ponuditi?
- Što se tiče gostiju sa ruskog tržišta Lječilište bizovačke toplice je već radilo promociju preko Zajednice zdravstvenog turizma na najvećem turističkom sajmu MIT u Moskvi, a upravo ovih dana imamo delegaciju novinara iz Rusije u pratnji direktora ureda HTZ-a u Moskvi gosp. Rajka Ružičke koji dolazi u posjet našem lječilištu. Što se tiče naše ponude, ona ovog trenutka primarno obuhvaća naše komercijalne rehabilitacijske programe za liječenje ozljeda i oboljenja mišićno-koštanog sustava, kroničnih reumatskih bolesti, upalnih reumatskih bolesti, rehabilitacije sportskih ozljeda, rehabilitacije sindroma prenaprezanja i slično. To su FIT paket, Delux paket, Senior paket, Revital paket, kao i novi Paket preoperativne rehabilitacije. Također smo u postupku znanstvene valorizacije naše termalne vode koja ima dobre rezultate u liječenju kožnih oboljenja - psorijaze, prorijatičnog artritisa koji su izrazito traženi na ruskom tržištu.

Što na međunarodnom tržištu trebaju ponuditi ustanove koje pružaju zdravstvenu uslugu kako bi privukle što više gostiju?
- Na međunarodnom tržištu ustanove u RH trebaju imati usku specijalizaciju u pojedinom području čime će biti specifični i jedinstveni, a samim time i prepoznati. Jedna od vrlo bitnih stvari u nastupima na međunarodnim tržištima su sustavi kvalitete i kategorizacija smještaja i zdravstvene ustanove u cjelini. Jedino na taj način možete ovakav po svemu specifičan oblik turizma približiti krajnjem korisniku, jer mu na taj način garantirate sigurnost i kvalitetu zdravstvene usluge. Opće je poznato da bi se odlučili na bilo kakvu zdravstvenu uslugu morate imati povjerenja u samu ustanovu, ali i njezine djelatnike. Danas je jedan od bitnih faktora pri donošenju odluke o obavljanju zdravstvene usluge izvan matične zemlje i cijena te usluge, a Hrvatska je na tom području izuzetno konkurentna sa cijenama svojih usluga u zdravstvenom turizmu.

Intervju: Tonči Staničić, veleposlanik RH u Rusiji

Neka prijateljstva ne može prekinuti ni udaljenost ni vrijeme

Veleposlanik Tonči Staničić stari je moskovski znanac. Ovdje je već službovao kao diplomat, obnašajući dužnost konzula od 1992. do 1996. godine. Prošle godine je predao vjerodajnice kao veleposlanik i već je u tom svojstvu uspješno odradio posjet na vrhu – susret hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Za Adriatičeske novosti veleposlanik Staničić ocijenio je odjeke tog posjeta i prokomentirao novosti u odnosima dvaju zemalja na političkom, gospodarskom i kulturnom planu.

Nakon Vaše predaje vjerodajnica Predsjedniku Putinu, nakon Vašeg upoznavanja sa Moskvom i Rusijom - kakav je bio Vaš dojam o Rusiji? Kakvom ste očekivali Moskvu, a kakva Vam se predstavila?

Moskvu sam upoznao u prvoj polovici devedestih godina prošlog stoljeća, kada sam tu bio na svom prvom mandatu. Grad se od tog vremena jako promijenio, sagrađeno je puno novih zgrada, ulice i fasade su uređene, puno je površina ozelenjeno. Upravo veliki broj zelenih površina, od malih parkića u dvorištima zgrada u centru grada, preko drvoreda na bulevarima do velikih parkova - šuma ovom gradu daje poseban šarm. Vrlo je lijep osjećaj kada se na par minuta hoda od samog srca Rusije – moskovskog Kremlja nađeš u parku Zaradje, izuzetno dobro osmišljene pejsažne arhitekture. Za moga prvoga mandata na tom se mjestu nalazio poznati hotel „Rusija“ i, bez obzira na to što su ga gradili hrvatski graditelji, nije mi žao što je zamijenjen ovim parkom. Nevjerojatno je kako ogroman grad može biti tako čist. Fasciniran sam noćnim osvjetljenjem grada! Još uvijek uživam u tome kao i prvog dana moga mandata. Posebno volim šetnje duž obala rijeke Moskve u parkovima „Gorki“ i „Muzeon“, gdje mogu uživati u svom hobiju – fotografiranju, stalno pronalazeći nove zanimljive teme i prizore. Jedino što mi se u Moskvi ne sviđa, činjenica je da je toliko velika i bogata svim i svačim da nikad nema dovoljno vremena za upoznavanje svih njezinih znamenitosti.

Kako ocjenjujete razvoj odnosa Rusije i Hrvatske nakon posjeta hrvatske predsjednice Grabar Kitarović ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu?

Ovaj posjet u cjelini ima izuzetno veliko značenje za unapređenje naših odnosa, tim više što se dogodio u godini obilježavanja 25. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između naših zemalja. Premda međunarodni položaj dviju zemalja predstavlja objektivnu činjenicu postoji visoki stupanj međusobnog uvažavanja. Rusija uvažava činjenicu hrvatskog članstva EU i NATO-a, a Hrvatska ističe važnost dijaloga EU-Rusija i NATO-Rusija.
Hrvatska posebno cijeni ulogu Rusije stabilizaciji i unapređenju odnosa na području Jugoistočne Europe te iznimno uvažava pomoć koju je pružala Hrvatskoj u najtežim vremenima rata i nakon njega. Rusija je jedna od država koja je prije mnogih drugih zemalja priznala Hrvatsku i uspostavila diplomatske s Hrvatskom. Danas, uz stabilne političke odnose, vrlo je važno intenzivirati bilateralnu suradnju u području gospodarstva i kulture.

Može li se ove godine očekivati Putinov posjet Hrvatskoj, na koji ga je pozvala hrvatska predsjednica?

Tijekom posjeta Rusiji, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uputila je poziv predsjedniku Vladimiru Putinu u službeni posjet Republici Hrvatskoj, što je prihvaćeno. Uvjeren sam da bi posjet predsjednika Putina Hrvatskoj znatno pridonio daljnjem razvoju naših bilateralnih odnosa.
Predsjednički posjet zahtjeva dugu i dobru pripremu i rad na ostvarivanju ovoga posjeta bit će jedan od naših zadaća u predstojećem razdoblju.
Podsjećam, predsjednik Putin boravio je u našoj zemlji prije više od 10 godina, kada je sudjelovao na energetskom summitu Jugoistočne Europe u Zagrebu, 2007.

Kako se na Hrvatsku politiku i gospodarstvo gleda u Rusiji nakon izbijanja slučaja Agrokor?

Ovaj slučaj nije međudržavno pitanje, jer je Agrokor privatna, a ne državna kompanija. Ipak s hrvatske strane sve nadležne hrvatske institucije nastoje ostvariti što bolju komunikaciju sa Sberbankom i VTB-om, kao i s drugim vjerovnicima, u cilju rješavanja problema na najbezbolniji način za sve zainteresirane strane.

Imaju li nakon toga hrvatske tvrtke većih problema u poslovanju u Rusiji?

Nismo primijetili da ovaj slučaj opterećuje poslovanje hrvatskih tvrtki u Rusiji.

Na ruskom tržištu tradicionalno, godinama, posluju Podravka, Pliva, JGL... Pojavljuju li se i novi igrači na tržištu i u kojim sektorima?

Hrvatsko gospodarstvo, posebno prehrambena industrija brodogradnja, graditeljstvo i farmaceutika u Rusiji su oduvijek uživali veliki ugled. Neke hrvatske tvrtke, kao na primjer „Podravka“, „Sardina“, „AD – Plastik“, „Pliva“„ACG Lukaps“, „JGL“, Adria – Vinch“, „Proklima“ i dr., uspješno savladavaju sve ekonomske turbulencije i kod kuće i ovdje. Naša je želja i zadaća da ih u Rusiji bude što više i da budu što uspješnije. Isto se odnosi i na ruske kompanije koje posluju u Hrvatskoj. Postoji veliki broj hrvatskih tvrtki koje su zainteresirane za rad u Rusiji, kao i ruskih kompanija koje žele poslovati u Hrvatskoj. Kako bi im pomoglo, osim redovnih poslova u pronalaženju partnera, Veleposlanstvo, u suradnji s Predstavništvom HGK i HTZ u Moskvi redovno organizira sastanke Hrvatsko – ruskog poslovnog kluba koji služe kao platforma za međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava te pomažu u proboju na naša tržišta.

Kakvi su trendovi u robnoj razmjeni između Hrvatske i Rusije?

Prošle godine konačno su preokrenuti negativni trendovi i za prvih devet mjeseci 2017. zabilježen je rast hrvatskog izvoza u Rusiju od 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Hrvatska je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od 136,1 mil. eura. Istovremeno izvoz iz Rusije u Hrvatsku porastao je za 19 posto i iznosio 222,9 mil eura. Struktura robne razmjene nije se, na žalost promijenila, pa u hrvatskom izvozu i dalje dominiraju lijekovi (43 posto), a u ruskom energenti (nafta i naftni derivati, te kameni ugljen – 83 posto). Vjerujem da će zajedničkim radom državnih institucija i zainteresiranih kompanija doći do diversifikacije i uravnoteženja robne razmjene. Siguran sam da je prošlogodišnje održavanje sjednice Međuvladine hrvatsko – ruske komisije za gospodarsku i znanstveno - tehničku suradnju, sedme po redu nakon duže stanke, utrlo put daljnjem jačanju naših gospodarskih odnosa.

Budi li se ponovo zanimanje ruskih turista za ljetovanje u Hrvatskoj?

Posebno nas veseli povratak ruskih turista u Hrvatsku i stalno povećavanje njihovog broja u posljednje dvije godine. Tome vjerojatno pridonose ne mala ruska ulaganja u hrvatske turističke kapacitete, kao što je na primjer veliko i značajno ulaganje na Malom Lošinju.
Kontinuirano provodimo različite mjere kako bismo olakšali, a time i povećali dolazak ruskih turista u RH, kao što su podnošenje zamolbi za hrvatske vize putem 19 viznih centara širom Rusije, te jednostavnije izdavanje viza za više ulazaka u RH. Želja je da se ovaj trend i dalje nastavi. Ruski gosti su omiljeni u Hrvatskoj, kako zbog sličnog mentaliteta i relativno jednostavnog prevladavanja jezične barijere, tako i zbog duljine boravka, jer se prosječno zadržavaju po desetak dana. Promidžbene akcije hrvatskoj turizma u Rusiji počele su 16. siječnja ove godine kada je Predstavništvo HTZ-a imalo prvu prezentaciju mogućnosti hrvatskog turizma, nastavljaju se obilaskom ruskih regija, očekujemo sudjelovanje na Moskovskom međunarodnom sajmu turizma u ožujku, te na drugim turističkim sajmovima u Rusiji.
Vjerujem da će predstojeće Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji utjecati na hrvatske turiste da u još većem broju posjete Rusiju i to ne samo Moskvu i Sankt – Peterburg, nego i druge znamenite gradove ove velike, lijepe zemlje s toliko različitosti.

Veze Hrvatske i Rusije tradicionalno su dobre u kulturi. Možete li navesti neke od događaja na kulturnom polju kojima se Hrvatska nedavno predstavila ili će se predstaviti u Rusiji?

Postoji stalna i kontinuirana suradnja hrvatskih i ruskih kulturnih institucija i najljepši dio našeg posla je kada vidiš da neke veze, poznanstva i prijateljstva ne mogu prekinuti ni udaljenost, ni vrijeme.
Proteklih godina bilježili smo uspješnu suradnju zagrebačkih i moskovskih, odnosno sankt-peterburških kazališta pa su tako prošle dvije godine moskovski teatar „Mossovjet“ i zvijezde sankt-peterburškog „Marijinskog teatara“ gostovali u zagrebačkom HNK-u dok je ovo kazalište s baletom „Ana Karenjina“ velikom uspjehom gostovalo u sankt-peterburškom Aleksandrinskom kazalištu. Ansambl moskovskog kazališta „Vahtangov“ sudjelovat će početkom svibnja ove godine na 25. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci .
Državni arhiv iz Rijeke i Spomenička zbirka „Mažuranić Brlić Ružić“ sudjelovali su s fotografijama Franca Dušeka na velikoj izložbi „Za druge svoja, uz 140. obljetnicu rata za oslobođenje Bugarske 1877. – 1878.“ u Državnom historijskom muzeju u Moskvi, u svibnju su se Muzej Vučedolske kulture i Gradski muzej Vukovar predstavili na moskovskom „Intermuzeju 2017“, dok su u lipnju i srpnju Muzej za umjetnost i obrt i Tehnički muzej „Nikola Tesla“ iz Zagreba predstavili izložbama hrvatskih fotografija i „Tesla – čovjek koji je osvijetlio svijet“ u Državnom muzeju povijesti Sankt - Peterburga.
Prošle godine u svibnju, u Moskvi je, prigodom obilježavanja 25. obljetnice diplomatskih odnosa održan koncert Olivera Dragojevića, dok su u rujnu, u Centru slavenskih kultura moskovske Knjižnice stranih književnosti održani Dani hrvatske kulture, a u okviru toga recital pijanistice Žanine Bilić. To su samo neka od kulturnih događanja u posljednje vrijeme.
Planiramo nekoliko većih događanja i u ovoj godini, u prvom redu razmjena izložaba i predstava između Zagreba i Sankt – Peterburga u vezi s obilježavanjem 50. obljetnice prijateljstva dvaju gradova, retrospektivu hrvatskog filma u Moskvi te planiramo gostovanje ansambla „Lado“ u Moskvi i Sankt - Peterburgu. Ove godine će u središtu Moskve biti postavljen kip Jurja Križanića, koji je bio jedna od najznačajnijih poveznica Hrvatske i Rusije.

Od hrvatskih gradova u suradnji s Rusijom prednjači Zagreb koji održava prijateljske veze sa Sankt Peterburgom i Moskvom i Moskovskom oblasti. Postoji li zanimanje s ruske strane, među ruskim oblastima, za proširenje suradnje?

Osim Zagreba, sa Sankt – Peterburgom surađuje i Varaždinska županija. Potičemo suradnju regionalnih samouprava kako bilateralno tako i kroz različite regionalne forume, kao što je na primjer, Forum slavenskih kultura.

Planiramo otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Kazahstanu

Kao veleposlanik zastupate Hrvatsku i u Bjelorusiji te Kazahstanu. Kakve se poslovne prilike hrvatskim poduzećima otvaraju u tim zemljama?

Vrlo zanimljivo pitanje. Naime, upravo sam se vratio iz službenog posjeta Bjelorusiji gdje sam predao vjerodajnice predsjedniku Lukašenku. Također, u studenom prošle godine isto sam učinio i u Republici Kazahstan. Vezano uz Bjelorusiju, radi se o zemlji koja se sve više nastoji otvoriti prema svijetu, koristeći svoju poziciju smještaja između Rusije i središnje Europe. Zajedno s Rusijom te nekim drugim zemljama bivšeg SSSR-a članica je Euroazijske ekonomske unije, a također pripada skupini zemalja Istočnog partnerstva. Iako je njeno otvaranje prema Europi još uvijek dosta obazrivo, šanse za daljnje unapređenje postoje, i u tom kontekstu svakako vidim i mogućnosti za jačanje bilateralne suradnje na različitim područjima, uključujući, dakako i gospodarstvo.
S druge strane, Kazahstan je jedna od ključnih zemalja Euroazijskog prostora, a prvenstveno zbog svoje veličine, možda i najvažnija spona u povezivanju Kine, preko Ruske Federacije, dalje prema prostoru Europe. Zemlja je to koja obiluje golemim prirodnim bogatstvima, što joj omogućuje kontinuirani gospodarski rast, a i političku stabilnost (što nije uvijek bio slučaj u drugim susjednim državama nekadašnje Sovjetske središnje Azije). Logično je stoga da hrvatski interes bude daljnje unapređivanje gospodarske suradnje na mnogim područjima (a dobro je da već postoje kontakti tvrtki dviju zemalja). U planu za ovu godinu je otvaranje Veleposlanstva RH u kazahstanskom glavnom gradu Astani, što će uvelike pridonijeti unapređivanju svih oblika bilateralnih odnosa, a našim gospodarstvenicima bržu i učinkovitiju komunikaciju prema kazahstanskim partnerima.

Intervju: Azamat Nabiullin, prvak Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

Ruski plesač Azamat Nabiullin, prvak Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, vodećeg hrvatskog teatra, rođen je Sibaju u ruskoj saveznoj državi Baškiriji. Nakon diplome na Koreografskom učilištu Rudolf Nurejev u Ufi, angažiran je u Baškirskom državnom opernom i baletnom kazalištu, a 1998. godine primljen je u Baletni teatar Koreografske minijature Leonid Jakobson u Sankt Petersburgu , gdje je plesao sve važnije uloge klasičnog i neoklasičnog repertoara. U Hrvatskoj živi već 13godina, a prvo je radio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu. Član je Baleta zagrebačkog HNK od 2009. godine.
Nabiullin pleše u baletu Ščelkunčik (u hrvatskom prijevodu "Orašar") P. I. Čajkovskog u ulozi čarobnjaka Drosselmeyera. U ovom slavnom baletu, jednom od najizvođenijih u svijetu, , Nabiullin je plesao i glavnu ulogu Princa.

Ulaznice za "Orašara" u HNK rasprodane su, a pred kazalištem su se stvarali dugi redovi u kojima se satima čekalo za predstave, koje su rasprodane. Iznenađuje li vas to?

Ne previše jer je veliki interes publike za "Orašara" postojao svih proteklih godina kad se taj balet izvodio u HNK. Možda je ove godine došlo do nekih promjena u načinu prodaja ulaznica, manje ih se prodavalo on line, pa su se stvarali veliki redovi.

Kako to da ste iz Rusije, kao afirmirani plesač, došli u Hrvatsku?

Zvala me je Almira Osmanović koja je tada još bila ravnateljica Baleta u Zagrebu. Taj njen prvi poziv nisam prihvatio jer sam smatrao da još moram stjecati baletno iskustvo u Rusiji. No, htio sam živjeti negdje izvan Rusije. Ne zato što ne volim Rusiju, nego smo tamo prolazili traumatična iskustva 90-tih godina. Osim toga, kod baleta moraš puno putovati, a to s ruskom putovnicom baš i nije lako. Nakon nekog vremena prihvatio sam poziv gospođe Almire, kad me pozvala da otplešem premijeru, i to Basilia u u Don Quijoteu. Kako je ona tad bila ravnateljica Baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, došao sam živjeti u taj grad.

Svidjela vam se Hrvatska?

Prva je varijanta bila da idem u Češku. No, kako mi je u Hrvatskoj ponuđeno državljanstvo kao istaknutom umjetniku, odlučio sam ostati ovdje. Mogao sam zadržati i rusko državljanstvo. U Splitu mi je bilo krasno. Živio sam prvo u vili Dalmacija, poznatijoj kao Titovoj vili. Split mi je, onako pun sunca, bio otkriće nakon hladnog Sankt Peterburga. Bilo mi je važno i što sam iz Splita mogao putovati i plesati po cijelom svijetu. Upoznao sam ovdje i svoju prvu suprugu i dobili smo djecu. Zavolio sam Hrvatsku i odlučio živjeti ovdje. Ne osjećam da sam ovdje stranac. Iako, nikad se ne zna kud čovjeka život odnese.

Koja vam je najdraža uloga koju ste plesali?

Ima ih više. To je Spartak, Albrecht u "Giselle", Zorba u "Grku Zorbi", za koju sam dobio Nagradu Hrvatskog glumišta. Volim sadržajne uloge. U baletu čovjek sazrijeva, pa s vremenom više do izražaja dolazi glumački dio, a manje tehnička zahtjevnost uloge. I uloge se mijenjaju. Na primjer, nekad sam u "Romeu i Juliji" igrao Romea, a sad oca Capulettija.

Posjećujete li Rusiju?

Da. Pola obitelji mi živi u Sankt Peterburgu, imam i puno prijatelja. Tamo sam kod kuće, isto kao i u Ufi. Sad odlazim i u Moskvu, gdje mi je živjela druga supruga, koja je iz Jakutije.

Što vam se ovdje ne sviđa ili vam smeta?

Možda to što ovdje ljudi teško zarađuju. Hrvati su zgodni, talentirani i sposobni ljudi. Smatram da zaslužuju bolji život. Nije tako loše, ali bi moglo biti puno bolje. Hrvatska ima puno potencijala za kvalitetan život. Još uvijek se osjećaju posljedice rata i treba vremena da se to sve sanira.

Kod baletnih umjetnika ozljede su gotovo neizbježne. Kako se nosite s time?

Da,bilo je dosta ozljeda. To je gotovo dio posla. Čak sam jednom plesao s napuknutom kosti. Bio sam pozvan kao gost da otplešem ulogu Marka Labudana u baletu "Breza". Moraš stisnuti zube, kad već preuzmeš obavezu.

Namjeravate se kasnije, pretpostavljam, baviti i baletnom pedagogijom?

To već povremeno radim. No, privatne satove baleta za sad sam ostavio po strani jer je to teško uskladiti s angažmanom u HNK. Zanima me puno toga. Moj kolega i ja u Hrvatsku dovodimo plesne skupine iz Rusije. Lani smo doveli ruske umjetnike koji su izveli baletni spektakl "Radio and Juliet" u dvorani Lisinski. Nedavno je u dvorani Arena prikazan i spektakl "Great Gatsby" koji smo mi organizirali.

Znači, pomalo se bavite i menadžerskim poslom?

Moglo bi se i tako reći. Kroz menadžerski posao upoznaješ puno ljudi i vidiš onu drugu stranu, ne samo umjetničku. No, ja sam pritom uglavnom savjetnik za kulturna pitanja.

Intervju: Goran Marić, ministar državne imovine

Pod kojim uvjetima općenito Ministarstvo prodaje državnu imovinu? Ima li nekih posebnosti vezano za ruske državljane i tvrtke? Što je jednostavnije i optimalno za Ruse – kupovati kao fizičke ili pravne osobe?

Temeljno načelo kojim se Ministarstvo državne imovine rukovodi pri prodaji imovine u vlasništvu Republike Hrvatske jest odgovornost, i to odgovornost spram države i spram imovine kojom raspolažemo uime države.
Ministarstvo provodi sveobuhvatni pristup, koji se oslanja na proaktivan, savjestan i učinkovit model upravljanja državnim bogatstvom.
Glavni način koji Ministarstvo pritom koristi jest prodaja državne imovine javnim natječajem. Time se osigurava najviši stupanj transparentnosti, a otklanja sumnja u moguću pristranost, odnosno pogodovanje. Diskriminiranje ponuditelja prema nekakvom regionalnom, odnosno nacionalnom ili kojem drugom ključu nije niti moguće niti prihvatljivo. Fizičke, odnosno pravne osobe, potpuno ravnopravno, slobodne su javiti se na javni natječaj koji objavljuje Ministarstvo bez ikakvih razlika u pristupu. Pritom nema razloga da Ministarstvo savjetuje tko, što i kada se smije, odnosno ne smije javiti na natječaj.
U žarištu Ministarstva je u prvom redu predmet koji je oglašen za prodaju kako bi se natječajem prikupio što veći broj ponuda zainteresiranih, potencijalnih kupaca, i dakako, postigla što bolja cijena za ponuđeni stan, poslovni prostor, građevinu, zemljište…Krajnji je cilj, naime, prodajom državne imovine u državnu blagajnu uprihoditi sredstva koja će pridonijeti pozitivnim gospodarskim učincima.

Koliko su prihvatljivi ruski investitori ili oni iz Europske unije i sa Zapada imaju prednost?

U kontekstu prodaje državne imovine bitno je da potencijalni kupci donose sa sobom zdrav novac, zdrav kapital, da imaju poslovni ugled u svijetu i poduzetničku odgovornost. Osnovni kriteriji kojima se Ministarstvo rukovodi prigodom prodaje imovine uime Republike Hrvatske jesu visina ponuđene cijene, održivost ponude, i ozbiljnost potencijalnoga kupca. Hrvatskoj koja je punopravna članica Sjevernoatlantskoga saveza i Europske unije odgovaraju ulaganja - domaća i inozemna - koja su svrsishodna, koja će dati zamah gospodarstvu, koja će otvarati nova radna mjesta i pridonijeti konkurentnosti hrvatskih roba i usluga na globalnom tržištu. U tom smislu, naglasak je na kapitalu i investiranju, a ne na nekom proizvoljnom, geografskom, ili kojem drugom porijeklu nositelja kapitala.

Ruski investitori ponekad se žale kako su diskriminirani u odnosu na one iz EU i zapadnih zemalja kad žele kupiti nekretnine. Kako to komentirate?

Ministarstvo nije usredotočeno na to otkuda dolazi ponuditelj, kojega je porijekla kupac. Naprotiv, Ministarstvo je prije svega usmjereno na kvalitetu ponude, tj. na to odgovara li ponuda propisanim uvjetima natječaja. Politika Vlade Republike Hrvatske, pa dakle i Ministarstva državne imovine, temelji se na otvorenosti za suradnju i dijalog, koji potiču poduzetničko ozračje i generiraju gospodarski razvoj. U tu svrhu, dograđujemo institucionalni okvir, pojednostavljujemo postupke radi privlačenja domaćih i stranih ulaganja. Investicije koje nude najbolje uvjete i koje dugoročno pridonose razvoju su dobrodošle u Hrvatsku.
S obzirom na naslijeđeni obrazac manjkavoga odnosa spram prava vlasništva, koji svoje korijene svakako ima u netržišnom modelu iz doba socijalizma, Ministarstvo je pripremilo novi Zakon o upravljanju državnom imovinom. Svrha je toga Zakona, između ostaloga, osigurati jasna pravila o načinu vođenja sektora imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Pretpostavka za to je pak precizno utvrditi koje su sve nekretnine u vlasništvu države, dakle, sastaviti sveobuhvatan popis kako bi se onda u suradnji s tijelima vlasti u općinama, gradovima i županijama, to državno vlasništvo moglo staviti u gospodarsku funkciju za opću dobrobit.

 Što je s prodajom nekretnina na Mljetu?Imate li kakvih informacija o ulaganju ruskog milijardera Jevtušenka u turistički kompleks na tom otoku?

Investitor Vladimir Jevtušenko prije desetak godina je kupio oko 300 tisuća metara četvornih zemljišta na otoku Mljetu za oko pet i pol milijuna eura s namjerom da izgradi turističke sadržaje. Međutim, općina Mljet je poduzetniku prodala zemljište koje je vlasništvo Republike Hrvatske. Tadašnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), kao prethodnik Ministarstva državne imovine očitovao se o tom predmetu u ožujku 2016. godine.

Gdje se sve oglašava prodaja državnih nekretnina?

Prodaja nekretnina oglašava se na web-stanici Ministarstva državne imovine, na web-stranici Hrvatske gospodarske komore i u dnevnim novinama Jutarnji list.

Do 1.rujna je bio rok za prodaju 44 državne nekretnine. Možete li reći nešto više o ponuđačima i ima li među njima ruskih državljana i investitora?

Prema dostupnim podacima, na natječaju za prodaju državnih nekretnina objavljenom na web-stranici Ministarstva 24. srpnja 2017. s rokom za podnošenje ponuda do početka rujna nije bilo ponuda pojedinaca, odnosno investitora iz Rusije. Rezultati natječaja objavljeni su na internetskim stranicama Ministarstva državne imovine 20. rujna 2017.
Na natječaj za 26 nekretnina, koje su smještene na području gradova Pule, Šibenika, Splita, Makarske, Slavonskoga Broda i Siska, pristiglo je 40 ponuda. Uglavnom su bile prodavane oranice, građevinska zemljišta, a u manjem dijelu i stambeni objekti. Za neke od oglašenih nekretnina nije pristigla niti jedna ponuda.

Planira li Ministarstvo u nekom kraćem roku raspisati ponovo natječaj za prodaju državnih nekretnina i što je u planu za prodaju?

Planiramo raspisati nove natječaje. Početna je cijena ponuđene imovine za prodaju upravo njezina tržišna cijena, a temelji se na procjeni za to ovlaštenih stručnjaka-vještaka. Objavljeni broj javnih natječaja za prodaju imovine je nešto manji od planiranog stoga što nemamo pripremljene procjene vrijednosti nekretnina u državnom vlasništvu.
Ministarstvo državne imovine je 11. studenoga ove godine objavilo natječaj za prodaju nekretnina u državnom vlasništvu. Prodaju se 24 nekretnine, koje su u naravi poljoprivredna zemljišta, preciznije, oranice, pašnjaci, voćnjaci, livade, a u ponudi su i ribnjak i zgrada. Površina ponuđenih nekretnina kreće se u prosjeku od stotinjak metara četvornih pa sve do 22 tisuće metara četvornih. Sve pojedinosti o ponuđenim nekretninama, uključujući i njihovu procijenjenu vrijednost te potrebnu dokumentaciju nalaze se na web-stranici Ministarstva. Na javnom se natječaju nude nekretnine manje površine, odnosno one koje godinama stoje neiskorištene. Prodajom i aktiviranjem takvih nekretnina ide se na ruku lokalnoj zajednici, odnosno građanima koji planiraju svoje privatne parcele proširiti ili povezati s javnom infrastrukturom, koji planiraju pokrenuti srednja i mala poduzeća, ili pak obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Kako komentirate izjave Igora Sečina, direktora Rosnjefta o spremnosti tog naftnog koncerna da kupi INU? Možete li reći nešto o tome kakve su namjere Vlade RH oko statusa INE?

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici 19. siječnja 2017. godine ustanovila Savjet za pregovore s MOL-om o mogućem otkupu dionica INA-e. U međuvremenu je spomenuti Savjet usuglasio kriterije za odabir modela otkupa dionica, te dogovorio angažiranje investicijskog savjetnika u tom postupku. Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 21. rujna donesena je odluka da se otvori natječaj za izbor investicijskog savjetnika.

ALBINA RAHMATULLINA, prvakinja baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu

Baletni bračni par Albina Rahmatullina i Lev Šapošnikov došli su iz Uzbekistana u Hrvatsku još početkom 90-tih godina i zajedno plešu u baletu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, gdje su ostvarili jako zapažene role. Baletu je jako sklona i njihova kćer Anastasija., danas već 18-godišnjakinja. Razgovarali smo sa ženskim dijelom baletne obitelji, s Albinom Rahmatullinom, primabalerinom splitskog HNK.

Rođeni ste u Uzbekistanu , gdje ste završili Državnu baletnu akademiju s odličnim ocjenama i odmah ste bili angažirani u baletu u Taškentu. Kako i kad ste došli u došli u Split u HNK s vašim suprugom, priznatim umjetnikom, baletanom Lavom Šapošnikovom?
Već smo radili u Moskvi kad je Lev dobio poziv od Ervine Sulejmanove, balerine s kojom je zajedno studirao na akademiji, da dođe raditi u Split. Kako smo tada već bili zajedno, pitao je mogu li i ja doći s njim. Tako, dolaskom vlakom do Zagreba i cjelodnevnog putovanja autobusom punom vojnika jer je bio rat,stigli smo u Split na Silvestrovo 1992.godine i evo nas tu već 25 godina.

Koje su vam najdraže uloge koje ste do sad plesali? Nastupate li još ili ste se posvetili baletnoj pedagogiji?
Ne znam što bih rekla. Otplesala sam puno uloga, kako u klasičnim tako i u modernim baletima. Ipak, posebno mjesto u mojoj karijeri zauzimaju: Kitri iz "Don Quijotea", Gamzati iz "Bayadere", Odetta/Odile iz "Labuđeg jezera", Giselle, Julija iz "Romea i Julije" te Blanche iz baleta "Tramvaj zvan čežnja". Sviđa mi se što te uloge imaju baletnu i dramsku težinu.
Još sam u kondiciji i svakodnevno vježbam, ali sam ovu godinu plesala manje jer sam imala puno posla kao asistent koreografa za skoro sve predstave s repertoara. Taj posao traži puno rada i izvan svog radnog vremena. Moram priznati da mi se taj posao sviđa, a počela sam ga raditi na nagovor bivše ravnateljice baleta Almire Osmanović, a tako sam nastavila i s drugim direktorima. Uz to, radim sa djecom u baletnom studiju pri HNK već 18 godina. Htjela bih da se u Splitu napokon otvori državna baletna škola gdje bih mogla podučavati mlade talente za naš ansambl.

Dugo godina ste u Splitu sa suprugom i kćerkom. Već ste postali pravi Splićani. Što vam se najviše sviđa u tom gradu i možete li ga usporediti s Taškentom? Što vam ovdje najviše smeta i nedostaje?
Da, Splićani smo..Recimo, Lev se zaljubio u Split na prvi pogledi i mislim da je u duši istinski Dalmatinac. Ja Split volim na poseban način. Volim njegovu ljepotu kad ga promatram rano ujutro sa svog balkona. Najdraži mi je kad cvjetaju bagrem, bajam i kesteni jer me onda podsjeća na moj Taškent, ali ne volim kad puše jaka bura. Drago mi je što se grad širi i razvija, ali mi nedostaje zelenila. Isto tako bih htjela da se više razvija na kulturnom i umjetničkom planu.

Kćer vam je isto talentirana. Hoće li ići vašim stopama i stopama vašeg supruga?
Za Anastasiju nisam sigurna, ali znam da jako voli balet i da je puno postigla po tom pitanju zahvaljujući svojoj volji i trudu. Zadnje četiri godine plesala je s našim ansamblom u predstavama. Međutim, u našem zanimanju je teško pronaći posao. Mislim da trenutno ima mnogo stvari koje je interesiraju, ali ne sumnjam da će pokušati nastaviti s baletom.

Ovo ljeto veliki požar zahvatio je Split. Jeste li tad bili u gradu i kako je bilo?
Da. Požar je bio velik. Doduše, nije prvi put da ljeti gori na ovom području, ali ovaj put je bilo strašno. Cijeli grad je bio u dimu, a kako stanujemo u visokoj zgradi, pratili smo sve s prozora. Taj dan smo imali predstavu na Sustipanu na otvorenoj pozornici te je čak malo pepela padalo po njoj. Kako dosta plesača ima prijatelje ili rodbinu na tom području, bili smo jako zabrinuti jer je vatra došla do kuća.

Možete li usporediti odnos prema umjetnicima u Uzbekistanu i općenito na istoku sa ovim ovdje? 

Pa znate, kultura i umjetnost u Uzbekistanu su na visokom nivou. Tamo je veća rasprostranjenost profesionalnih umjetnika i kuća, dok ovdje to još nije postignuto. Na istoku se veoma poštuje tradicija koja se njeguje kako u plesu tako i u operi, arhitekturi, slikarstvu i drugim vrstama umjetnosti. Ta zanimanja se po važnosti tretiraju kao i bilo koja druga, što ovdje nije slučaj.

Intervju: Aleksey Tanovitski, operni pjevač

Ugledni ruski operni pjevač Aleksej Tanovitsky svojim je izražajnim basom otvorio 26. festival „Pasionska baština” svete glazbe, održanom u zagrebačkom Muzeju Mimara.
Aleksey Tanovitsky nastupa u većim opernim kućama diljem svijeta, kao što su Royal Opera House (UK), La Scala (Italija), Metropolitan opera (SAD), Opera Garinier, (Pariz), Boljšoj teatar (Moskva). Pjevao je s međunarodnim zvijezdama kao što su: Anna Netrebko, Piotr Peczala, Roberto Alagna, Elena Obratsova, Neil Shicoff i mnogi drugi. Radio je s poznatim dirigentima, spomenuti ćemo neka imena: Valerije Georgijev, Roberto Abbado, Kent Nagano, Gianandrea Noseda, Gennadi Rozhdestvensky, Sir Mark Elder, Paavo Jarvi....
Aleksey Tanovitsky već nekoliko godina živi u Zagrebu sa suprugom Ivanom, koju je upoznao u St. Petersburgu.

Intervju: Suzana Knežević, viši stručni savjetnik za ZND tržišta

Sektori gospodarstva u kojima je moguće razvijati i jačati suradnju između Rusije i Hrvatske u narednom razdoblju su: energetika, brodogradnja i brodska oprema, graditeljstvo i infrastruktura, strojogradnja, telekomunikacije, poljoprivreda i prehrambena industrija, kao i turizam.

Pretplati se na ovaj RSS feed