АДРИАТИЧЕСКИЕ НОВОСТИ АДРИАТИЧЕСКИЕ НОВОСТИ

Intervju: Anvar Sarvarović Azimov, Izvanredni i opunomoćeni Veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj

Ruski diplomat s 'hrvatskim licem': „Moja zaljubljenost u ovu nevjerojatno čudesnu zemlju nije slučajna“

Prošlo je nešto više od godinu dana kako je preuzeo dužnost Izvanrednog i opunomoćenog Veleposlanika Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj. Iskusni diplomat, rođen 1950 godine, radio je na raznim diplomatskim dužnostima u centralnom aparatu Ministarstva vanjskih poslova kao i u državama Indija, Mauricijus, Bosna i Hercegovina, Zambiji i Austriji.

Odmah po dolasku u Zagreb Veleposlanik Azimov je započeo aktivnu djelatnost, kako bi pridodao dodatnu pozitivnu dinamiku u rješavanju problematičnih odnosa između Rusije i Hrvatske. Naglasio je, da mu se na prvom mjestu, naravno, nalaze interesi Rusije i njenih državljana, on želi biti diplomata „s hrvatskim licem“, koji bi također radio u interesima dobrobiti zemlje svoga boravka polazeći od toga, da ta dva pravca mogu i moraju biti uzajamno vezana. Razgovor smo započeli osvrtom na prvu godinu njegova mandata.

- Nakon godinu dana mogu otvoreno reći da mi se Hrvatska sviđa sve više i više. Zaista mi je čast što mogu predstavljati Rusiju u ovoj prekrasnoj i gostoljubivoj državi. O Hrvatskoj sam naravno mnogo čitao, znao sam dosta o njoj i iz vremena dok sam radio u Beču. Stoga sam se radovao upućivanju na diplomatski rad u ovu zemlju

• Kada ste vidjeli Hrvatsku vlastitim očima koliko Vam je točna bila predodžba o njoj? Što Vas je naročito ugodno iznenadilo?

- Htio bi ih odmah reći da je premašila sva moja očekivanja. Prije svega, upoznao sam mnogo Hrvata koji su zaista druželjubivi i sa simpatijama i uvažavanjem gledaju na Rusiju. Mnogi od njih su podijelili sa mnom lijepe uspomene još iz vremena Sovjetskog Saveza i pozitivne utiske o suvremenoj Rusiji . Sviđa mi se kako se Hrvati s ljubavlju odnose prema svojoj zemlji i kako o njoj govore s ponosom. Za mnoge u Rusiji to je uzoran primjer pravog patriotizma i ljubavi prema Domovini.

• Čime ste pak bili neugodno iznenađeni?

- Najviše sam razočaran stanjem hrvatsko-ruskih odnosa. Posljednje desetljeće imamo trend snižavanja razine naših odnosa, koji su tradicionalno bili uvijek dobri i višestrani. Situacija se u samom korijenu mora promijeniti u čemu ja vidim svoj glavni zadatak kao Veleposlanik RF. Za to je prvo potrebno vratiti se prijašnjoj kvalitetnoj suradnji, a zatim i nju poboljšati i povećati u svim sferama, kako u politici tako i u društvenim i kulturnim odnosima.

• Koji su razlozi za smanjenje nivoa međusobne suradnje?

- Jedan od razloga je u tome da razvoj odnosa s Rusijom, nažalost, nije prioritetni pravac za hrvatsko rukovodstvo. Hrvatska je članica Europske unije i NATO saveza pa i to utječe na njezinu politiku. Naglašavam pri tome da Rusija s uvažavanjem i poštovanjem gleda na pripadnost Hrvatske tim savezima. To je realnost, stvarnost i izbor hrvatskog naroda no to ne mora biti prepreka za razvoj naših međusobnih odnosa u svim sferama. Rusija nema namjeru utjecati na odnose Hrvatske s drugim zemljama iz EU. Nemamo ovdje ni nekih tajnovitih geopolitičkih interesa. Jednostavno, ako obje strane žele, moguće je pronaći mnoga područja gdje se suradnja može nesmetano i uspješno razvijati. Uvjeren sam da bi Hrvatska od toga imala višestruke koristi.

• Tim povodom održali ste i jednu konferenciju za novinare i gdje ste izložili osnovne zadatke i mogućnosti ta poboljšanje obostranih odnosa. Kakve su bile reakcije nakon tog vašeg javnog istupa?

- Ja uvijek otvoreno iznosim svoja stajališta. Svađalo se to kome ili ne. Nakon mog izlaganja dobio sam mnoge poruke podrške. U nekim pismima se toplo podržava veća prisutnost tema iz Rusije u hrvatskoj javnosti. Mnogi žele razvoj dobrih odnosa Hrvatske i Rusije na temelju međusobnog poštovanja i koristi. Javljaju se obični građani koji pozivaju državnu vlast da pokazuju veću zainteresiranost u razvoju odnosa s Rusijom. Svakako, situacija za te odnose je poprilično složena, imaju li se u vidu sankcije koje je EU uvela prema Rusiji. Treba reći da su sankcije kontraproduktivne, one su slijepa ulica i zato će vodstvo EU prije ili kasnije odlučiti o njihovu ukidanju. Tim prije što te sankcije nanose veliku gubitke samim državama EU, a dok se to ne dogodi hrvatski poduzetnici će, na žalost, i dalje snositi velike financijske gubitke.

• Možete li Vi ocijeniti gubitke hrvatskog gospodarstve koji su nastali kao rezulatat sankcija EU i kolika bi međusobna robna razmjena mogla biti, da nema sankcija?

- Hrvatski poljoprivredni proizvođači gube oko 50 milijuna eura. Ukupni hrvatski gubitak zbog sankcija prema Rusiji mogao bi dosegnuti 200 milijuna eura. Razumijem da hrvatsko vodstvo mora slijediti politiku Bruxellesa i SAD-a, ali ipak bi se prije donošenja odluka trebali voditi računa o vlastitim nacionalnim interesima. Osim proizvođača posredno su na gubitku i drugi veći poduzetnici. Naše državne strukture i privatni poduzetnici su prilično patriotski usmjereni pa ne sklapaju rado poslove s kolegama iz onih zemalja koje podržavaju sankcije prema Rusiji. Tako da zbog toga trpe i poslovi u hrvatskoj brodogradnji i građevinskim poslovima, smanjuju se narudžbe za farmaceutsku industriju i kozmetiku i itd. Zato se rusko-hrvatska robna razmjena smanjila u prošloj godini za više od 40%. U dobrim vremenima razmjena je bila veća od 2 milijarde dolara. Moja namjera i želja je da se usprkos sankcijama zaustaviti sniženje robne razmjene i postepeno je povećavati. U najmanju ruku trebamo se vratiti na 2 milijarde dolara. No postavio sam si zadatak da je podignemo i do 3 milijarde dolara godišnje nakon ukidanja sankcija EU i da dovedem stvarne ruske investicije u Hrvatsku.

• Koji su glavni preduvjeti za poboljšanje trgovačko ekonomske suradnje? Energetika je uobičajeno dobro područje za suradnju: potreba za plinom i naftom zajednička je mnogim zemljama. Kako potaknuti suradnju u oblasti visokih tehnologija, inovacija i investicijskih projekata?

- Prije svega, mora postojati politička volja za razvojem odnosa. U području energetike suradnja je oduvijek bila dobra i vjerujem da će se tako nastaviti. Rusija je spremna količine dostavljenog plina, nafte i naftnih derivata i povećati. No za nas to nije najvažnije. Želimo diverzificirati ekonomske odnose. Zainteresirani smo da što više hrvatskih kompanija i, primjerice, hrvatskih građevinskih tvrtki, dođe raditi na teritorij Rusije. Kao dobre graditelje i građevinske inženjere iz Hrvatske pamte ih još iz sovjetskih vremena. Kod nas sada naveliko rade turske i srpske kompanije, a hrvatskih gotovo i nema. Svojedobno su iz SSSR-a stizale glavne narudžbe za hrvatsku brodogradnju. Procjenjuje se da je tako u hrvatske brodove uloženo više od 10 milijardi eura. Ni jedna druga država nije sebi mogla dozvoliti ulaganje tolikih sredstava u brodogradnju. Zašto i sada ne podržavati ovakve uzajamno korisne trgovačke odnose? Potkraj 2015. dovršen je projekt gradnje trećeg bloka termoelektrane u Sisku u kojem je isporučena oprema iz Rusije, a radili su i ruski stručnjaci. Rusija je spremna i dalje sudjelovati u gradnji električnih i hidrocentrala u Hrvatskoj. Privatne kompanije poput Lukoila dobro razvijaju svoje poslovanje s više od 50 benzinskih postaja po Hrvatskoj, a planiraju i širenje. Gazprom Export ima dobru suradnju s hrvatskom tvrtkom PPD koja je njihov predstavnik. Na bankarskom tržištu prisutan je Sberbank. To su dobri primjeri uspješne suradnje, ali ukupna suradnja bi morala biti veća. Mi smo za to spremni, lopta se nalazi na hrvatskoj strani

• Kako ocjenjujete stanje na turističkom planu?

- I to je jedno od područja koje treba popravljati. Prije nekoliko godina u Hrvatsku je dolazilo više od 200.000 turista na godinu. Lani je međutim stiglo svega oko 115.000 ruskih turista. Ove godine bit će sličan rezultat. Tome je više razloga. Od viznog režima do cijena u Hrvatskoj koje su više nego u usporedivim turističkim zemljama. Svejedno ima mnogo Rusa koji jednostavno vole vašu zemlju i stalno će se ovamo vraćati. Privlači ih prekrasno more i razvedena obala, jednom riječju, predivna priroda. Privlači ih hrvatsko gostoprimstvo i prijateljski odnos prema Rusima. Razgovarao sam s predstavnicima hrvatskih turističkih kompanija i oni otvoreno kažu da su im ruski turisti draži od ostalih jer su, uz ostalo, daleko bolji potrošači.

• Koji su, po Vašem mišljenju, glavni razlozi zbog koji bi ruski, a i drugi turisti, za odmor odabrali Hrvatsku?

- Oni koji dolaze redovito, odmah nakon prirodnih ljepota i kulturno povijesnih znamenitosti uvažavaju gostoprimstvo, prijateljske odnose i prekrasnu hrvatsku kuhinju. Vrlo je interesantno kako se na relativno malom prostoru nalazi tako velika količina raznih i prekrasnih nacionalnih jela. Od ribe i drugih plodova mora preko raznih oblika pečenja kao što je teletina „ispod peke“, do načina pripreme kao što su pljeskavica ili čevapćići. U ponudi svatko može pronaći nešto za sebe. Među pićima istaknuo bih viljamovku te odlična vina. Napitak od krušaka, viljamovka, je svakako izvrsna pa već razmišljamo o načinima da nekim proizvođačima pomognemo da izađu na rusko tržište. Sigurno bi našli mnoge poklonike. Mnogi predstavnici službenih delegacija iz Rusije koji su dolazili u Hrvatsku, također hvale okus viljamovke. A kad budu ukinute sankcije sigurno će biti prostora za trgovinu vinom. Hrvatska ima vina sjajne kvalitete, samo mora povećati proizvodne količine.

• Kako Vi ocjenjujete rusko- hrvatsku suradnju na području kulture?

- U listopadu ili u studenom bi u Zagrebu trebale gostovati zvijezde baleta iz Sankt Peterburga. Iduće godine obilježit će se 25. obljetnica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i Hrvatske. Želim naglasiti da je Rusija bila jedna od prvih zemalja koja je priznala nezavisnost Hrvatske. Razmatra se mogućnost da tim povodom u Zagrebu, u Umjetničkom paviljonu, bude održana velika izložba slika Vasilija Kandinskog. U suradnji s Gradskim poglavarstvom Grada Zagreba priprema se i izložba odabranih umjetničkih djela iz Državnog muzeja Ermitaž i niza drugih umjetničkih grupa.
- Veleposlanstvo će aktivno podupirati i obilježavanje spomena na zaslužne ljude ruskog podrijetla, obilježavanja jubilarnih datuma velikih ruskih pisaca, pjesnika i javnih osoba. Imamo u planu obnovu 11 groblja sovjetskih vojnika koji su poginuli u borbama u Drugom svjetskom ratu. Poznato je da su sovjetski vojnici oslobodili jedan dio hrvatskog teritorija bivše Jugoslavije od fašizma i više od 6000 ruskih vojnika i oficira poginulo na zahvalnoj hrvatskoj zemlji. Nastojat ćemo da se sačuvaju nadgrobni spomenici ruskih emigranata koji više nemaju nasljednika. U tome imamo i problema, na sredstva koja s poteškoćama sakupimo moramo platiti visoku stopu PDV-a od 25 % - to nije dobro jer ipak mi pružamo humanitarnu financijsku pomoć.
- Za održavanje velikog broja kulturnih sadržaja potrebno nam je stvaranje kulturnog centra pri Veleposlanstvu. Mnoge druge zemlje ga imaju u Zagrebu, pa zašto ne bi imala i Rusija? No, nikako ne uspijevamo dobiti suglasnost hrvatske Vlade za otvaranje takvog kulturnog centra. Otvaranje centra dalo bi mogućnost organiziranju škole ruskog jezika, otvaranju biblioteke , emitiranja rusk ih filmova i održavanja drugih kulturnih sadržaja. To mi učvrstilo kulturne veze između država i bliskog slavenskog naroda. Sve to može pridonijeti i boljem razumijevanju i jačanju međusobne suradnje. Koja je, kako rekoh, svima u interesu. S druge strane, mi smo spremni odmah otvoriti hrvatski kulturni centar u Moskvi. Ali dajte i nama takvu mogućnost!