Биляна Башич Биляна Башич

Biljana Borzan - zastupnik u Europskom parlamentu

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan u hrvatskoj javnosti je postala prepoznatljiva po svojim konkretnim akcijama kojima bi se poboljšala kvaliteta proizvoda koje uvozimo iz EU. U Europskom parlamentu usvojen je njen i amandman češke kolegice Olge Sehnalove kojim se priznaje da su proizvodi koji se prodaju u istočnom tržištu EU lošije kvalitete od onih na zapadnom tržištu.

- Zbog postojanja dvostrukih standarda u kvaliteti pokrenuli ste istraživanje kojim bi se usporedili isti proizvodi koji se prodaju u Hrvatskoj i Njemačkoj. Pojasnite nam o čemu je riječ.
- Otkako sam počela raditi u Odboru za jedinstveno tržište i zaštitu potrošača
Europskog parlamenta, građani su mi se najviše javljali upravo oko problema kvalitete hrane, ali i drugih proizvoda koji se prodaju na našem tržištu. Oni koji su imali priliku kupovati u inozemstvu primijetili su razlike između naizgled istih proizvoda kupljenih u Hrvatskoj i primjerice Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji.Unatoč činjenici da su i Slovačka i Češka radile istraživanja koja jasno pokazuju da su proizvodi u novijim članicama ne samo niže kvalitete, već i skuplji, Europska komisija kaže da nema potrebe za reakcijom na razini EU dok god je proizvod zdravstveno siguran. S tim se ne slažem i uspjela sam među europarlamentarcima iz istočnih, ali i iz zapadnih zemalja (premda oni za taj problem nisu ni znali), dobiti potporu za nametanje tog problema na razinu EU. To će biti dugotrajna bitka, ali vidim da to naše građane iznimno tišti, da se osjećaju degradirano i diskriminirano, i ne namjeravam stati.
- Do kuda se stiglo s istraživanjem i kad će biti poznati rezultati?
Trenutačno smo u prvoj fazi istraživanja. Dali smo priliku hrvatskim građanima da odrede koje proizvode žele staviti pod povećalo. U anketi koju je radio HGK na reprezentativnom uzorku od 800 građana, odabrani su proizvodi koje ćemo usporediti s onima na njemačkim policama
- Više od 80 posto hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom tržištu lošije kvalitete od onih na zapadnom. Nismo li građani drugog reda u EU? Očekujete li da će se to promijeniti?
Spomenula bih i da 72 posto hrvatskih građana vjeruje da nas zapadne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. To su sve veliki postoci, ali osobno ne želim prejudicirati rezultate jer se trudimo da sve bude maksimalno objektivno i kvalitetno odrađeno, kako ne bi bilo osnove za osporavanje.
- Ujednači li se kvaliteta proizvoda u cijeloj EU, može li to pozitivno djelovati još istočnije – na artikle koji se prodaju u Rusiji i njenom širem okruženju.Naime, Rusi se žale da su proizvodi uvezeni iz EU, čak lošiji i od onih koji kupuju građani istočnog dijela EU.
- Vjerujem da hoće. Meni se često javljaju i građani iz Bosne i Hercegovine koji se žale da je njima situacija još lošija. Ovaj problem se tek počeo pojavljivati na dnevnom redu EU i dug je put do njegova rješavanja, Ključ je upravo u zajedničkom istupu svih koji ovu diskriminaciju osjećaju.