Бильяна Башич Бильяна Башич

Intervju: Goran Marić, ministar državne imovine

Pod kojim uvjetima općenito Ministarstvo prodaje državnu imovinu? Ima li nekih posebnosti vezano za ruske državljane i tvrtke? Što je jednostavnije i optimalno za Ruse – kupovati kao fizičke ili pravne osobe?

Temeljno načelo kojim se Ministarstvo državne imovine rukovodi pri prodaji imovine u vlasništvu Republike Hrvatske jest odgovornost, i to odgovornost spram države i spram imovine kojom raspolažemo uime države.
Ministarstvo provodi sveobuhvatni pristup, koji se oslanja na proaktivan, savjestan i učinkovit model upravljanja državnim bogatstvom.
Glavni način koji Ministarstvo pritom koristi jest prodaja državne imovine javnim natječajem. Time se osigurava najviši stupanj transparentnosti, a otklanja sumnja u moguću pristranost, odnosno pogodovanje. Diskriminiranje ponuditelja prema nekakvom regionalnom, odnosno nacionalnom ili kojem drugom ključu nije niti moguće niti prihvatljivo. Fizičke, odnosno pravne osobe, potpuno ravnopravno, slobodne su javiti se na javni natječaj koji objavljuje Ministarstvo bez ikakvih razlika u pristupu. Pritom nema razloga da Ministarstvo savjetuje tko, što i kada se smije, odnosno ne smije javiti na natječaj.
U žarištu Ministarstva je u prvom redu predmet koji je oglašen za prodaju kako bi se natječajem prikupio što veći broj ponuda zainteresiranih, potencijalnih kupaca, i dakako, postigla što bolja cijena za ponuđeni stan, poslovni prostor, građevinu, zemljište…Krajnji je cilj, naime, prodajom državne imovine u državnu blagajnu uprihoditi sredstva koja će pridonijeti pozitivnim gospodarskim učincima.

Koliko su prihvatljivi ruski investitori ili oni iz Europske unije i sa Zapada imaju prednost?

U kontekstu prodaje državne imovine bitno je da potencijalni kupci donose sa sobom zdrav novac, zdrav kapital, da imaju poslovni ugled u svijetu i poduzetničku odgovornost. Osnovni kriteriji kojima se Ministarstvo rukovodi prigodom prodaje imovine uime Republike Hrvatske jesu visina ponuđene cijene, održivost ponude, i ozbiljnost potencijalnoga kupca. Hrvatskoj koja je punopravna članica Sjevernoatlantskoga saveza i Europske unije odgovaraju ulaganja - domaća i inozemna - koja su svrsishodna, koja će dati zamah gospodarstvu, koja će otvarati nova radna mjesta i pridonijeti konkurentnosti hrvatskih roba i usluga na globalnom tržištu. U tom smislu, naglasak je na kapitalu i investiranju, a ne na nekom proizvoljnom, geografskom, ili kojem drugom porijeklu nositelja kapitala.

Ruski investitori ponekad se žale kako su diskriminirani u odnosu na one iz EU i zapadnih zemalja kad žele kupiti nekretnine. Kako to komentirate?

Ministarstvo nije usredotočeno na to otkuda dolazi ponuditelj, kojega je porijekla kupac. Naprotiv, Ministarstvo je prije svega usmjereno na kvalitetu ponude, tj. na to odgovara li ponuda propisanim uvjetima natječaja. Politika Vlade Republike Hrvatske, pa dakle i Ministarstva državne imovine, temelji se na otvorenosti za suradnju i dijalog, koji potiču poduzetničko ozračje i generiraju gospodarski razvoj. U tu svrhu, dograđujemo institucionalni okvir, pojednostavljujemo postupke radi privlačenja domaćih i stranih ulaganja. Investicije koje nude najbolje uvjete i koje dugoročno pridonose razvoju su dobrodošle u Hrvatsku.
S obzirom na naslijeđeni obrazac manjkavoga odnosa spram prava vlasništva, koji svoje korijene svakako ima u netržišnom modelu iz doba socijalizma, Ministarstvo je pripremilo novi Zakon o upravljanju državnom imovinom. Svrha je toga Zakona, između ostaloga, osigurati jasna pravila o načinu vođenja sektora imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Pretpostavka za to je pak precizno utvrditi koje su sve nekretnine u vlasništvu države, dakle, sastaviti sveobuhvatan popis kako bi se onda u suradnji s tijelima vlasti u općinama, gradovima i županijama, to državno vlasništvo moglo staviti u gospodarsku funkciju za opću dobrobit.

 Što je s prodajom nekretnina na Mljetu?Imate li kakvih informacija o ulaganju ruskog milijardera Jevtušenka u turistički kompleks na tom otoku?

Investitor Vladimir Jevtušenko prije desetak godina je kupio oko 300 tisuća metara četvornih zemljišta na otoku Mljetu za oko pet i pol milijuna eura s namjerom da izgradi turističke sadržaje. Međutim, općina Mljet je poduzetniku prodala zemljište koje je vlasništvo Republike Hrvatske. Tadašnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), kao prethodnik Ministarstva državne imovine očitovao se o tom predmetu u ožujku 2016. godine.

Gdje se sve oglašava prodaja državnih nekretnina?

Prodaja nekretnina oglašava se na web-stanici Ministarstva državne imovine, na web-stranici Hrvatske gospodarske komore i u dnevnim novinama Jutarnji list.

Do 1.rujna je bio rok za prodaju 44 državne nekretnine. Možete li reći nešto više o ponuđačima i ima li među njima ruskih državljana i investitora?

Prema dostupnim podacima, na natječaju za prodaju državnih nekretnina objavljenom na web-stranici Ministarstva 24. srpnja 2017. s rokom za podnošenje ponuda do početka rujna nije bilo ponuda pojedinaca, odnosno investitora iz Rusije. Rezultati natječaja objavljeni su na internetskim stranicama Ministarstva državne imovine 20. rujna 2017.
Na natječaj za 26 nekretnina, koje su smještene na području gradova Pule, Šibenika, Splita, Makarske, Slavonskoga Broda i Siska, pristiglo je 40 ponuda. Uglavnom su bile prodavane oranice, građevinska zemljišta, a u manjem dijelu i stambeni objekti. Za neke od oglašenih nekretnina nije pristigla niti jedna ponuda.

Planira li Ministarstvo u nekom kraćem roku raspisati ponovo natječaj za prodaju državnih nekretnina i što je u planu za prodaju?

Planiramo raspisati nove natječaje. Početna je cijena ponuđene imovine za prodaju upravo njezina tržišna cijena, a temelji se na procjeni za to ovlaštenih stručnjaka-vještaka. Objavljeni broj javnih natječaja za prodaju imovine je nešto manji od planiranog stoga što nemamo pripremljene procjene vrijednosti nekretnina u državnom vlasništvu.
Ministarstvo državne imovine je 11. studenoga ove godine objavilo natječaj za prodaju nekretnina u državnom vlasništvu. Prodaju se 24 nekretnine, koje su u naravi poljoprivredna zemljišta, preciznije, oranice, pašnjaci, voćnjaci, livade, a u ponudi su i ribnjak i zgrada. Površina ponuđenih nekretnina kreće se u prosjeku od stotinjak metara četvornih pa sve do 22 tisuće metara četvornih. Sve pojedinosti o ponuđenim nekretninama, uključujući i njihovu procijenjenu vrijednost te potrebnu dokumentaciju nalaze se na web-stranici Ministarstva. Na javnom se natječaju nude nekretnine manje površine, odnosno one koje godinama stoje neiskorištene. Prodajom i aktiviranjem takvih nekretnina ide se na ruku lokalnoj zajednici, odnosno građanima koji planiraju svoje privatne parcele proširiti ili povezati s javnom infrastrukturom, koji planiraju pokrenuti srednja i mala poduzeća, ili pak obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Kako komentirate izjave Igora Sečina, direktora Rosnjefta o spremnosti tog naftnog koncerna da kupi INU? Možete li reći nešto o tome kakve su namjere Vlade RH oko statusa INE?

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici 19. siječnja 2017. godine ustanovila Savjet za pregovore s MOL-om o mogućem otkupu dionica INA-e. U međuvremenu je spomenuti Savjet usuglasio kriterije za odabir modela otkupa dionica, te dogovorio angažiranje investicijskog savjetnika u tom postupku. Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 21. rujna donesena je odluka da se otvori natječaj za izbor investicijskog savjetnika.