Доротеа Ендрич Доротеа Ендрич

INTERVJU: Nina Obuljen - Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske

Hrvatsko-ruski kulturni odnosi razvijaju se temeljem Sporazuma o kulturnoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Ruske Federacije koji je potpisan daleke 1998. godine u Moskvi, a potpisani su i dodatni program. Da biste saznali kako se razvijaju odnosi između dviju zemalja u ovom vremenu razgovarali smo s Ministricom kulture RH Ninom Obuljen – Koržinek.

Već desetljećima očekuje se mogućnost otvaranja Ruskog kulturnog centra u Hrvatskoj, kako to imaju mnoge druge zemlje. Na čemu zapinje, hoće li se to promijeniti nedavnim poboljšanjem političkih susreta i odnosa između Hrvatske i Rusije?
Uzajamno osnivanje i djelovanje kulturnih centara, odnosno intenzivnija kulturna suradnja, jedna je od važnih tema u odnosima između Republike Hrvatske i Ruske Federacije. Jedina prepreka bržem rješavanju tog pitanja bila je neusklađenost određenih propisa, a mi intenzivno radimo na tome da razriješimo preostale normativne i institucionalne prepreke.
Time će se formalno stvoriti uvjeti za provedbu ciljeva i aktivnosti centara u smislu poticanja suradnje dviju zemalja u području kulture, znanosti, obrazovanja. Jedna od ideja je da se kroz djelovanje kulturnih centara olakša razmjena u području kulture i umjetnosti te da se lakše prenose informacije o vrijednostima i postignućima svake od zemalja u područjima kulture, znanosti i obrazovanja.
Pitanje osnivanja Ruskog kulturnog centra u Republici Hrvatskoj za sada se rješava na privremeni način tako da će Ruski kulturni centar djelovati u okviru Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj.

Iako su postojale u prošlosti, kulturne veze dviju zemalja kao da se tek uspostavljaju. Znamo da je kultura uvijek brža od gospodarstva. Gdje su mogućnosti najkonkretnije suradnje?
Suradnja se odvija između kulturnih institucija, udruga i profesionalaca u Republici Hrvatskoj i Ruskoj Federaciji te Ministarstvo kulture prati i podržava sudionike iz Hrvatske kroz konkretne programe koji se predlažu putem javnog natječaja, a posebno se prati mobilnost umjetnika. Područja u kojima se do sada odvijala intenzivnija suradnja su gostovanja naših kazališta, glazbenih umjetnika i ansambala, rade se projekti u području likovne umjetnosti i suradnje muzeja, a suradnja postoji i u tradicijskoj glazbi i plesu.
Upravo u okviru bilateralne suradnje su se krajem svibnja ove godine dva hrvatska muzeja-Muzej vučedolske kulture i Gradski muzej Vukovar - uspješno predstavila na međunarodnom festivalu InterMunea u Moskvi. Sudjelovanje naših muzeja uklopilo se u ovogodišnju temu festivala: upravljanje muzejima i Muzej budućnosti.
Galerija Klovićevi dvori surađuje s Muzejom Ermitaž te se radi na izložbi koja će se realizirati sljedeće godine (od travnja do srpnja 2018.). Izložba se dogovara povodom obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva gradova Sankt Petersburga i Zagreba.

Nedavno je baletni ansambl zagrebačkoga HNK prvi put otplesao „Anu Karenjinu“ u St. Peterburgu. Svi govore o velikom uspjehu hrvatskoga baleta, a i zahtjevna ruska publika bila je oduševljena izvedbom inspiriranom književnim djelom ruskoga klasika Tolstoja? Hoće li biti više hrvatskih gostovanja u Rusiji koja nas slabo poznaje? 

U godini kada Republika Hrvatska i Ruska Federacija obilježavaju 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa, realizirano je ovo uspješno gostovanje i time je uspostavljena bliža suradnja između Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te kulturnih institucija Sankt Peterburga, posebice Aleksandrinskog kazališta. Gostovanja Baleta i Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u Ruskoj Federaciji također prati Ministarstvo kulture.

Bar jednom godišnje u Zagreb dolazi vrhunski balet najboljih plesača iz St. Peterburga i zadivljuje svojom vještinom. Samo u Zagrebu imamo čast vidjeti mnoge vrhunske nastupe moskovskih i umjetnika iz St. Peterburga. Hoće li se i po drugim hrvatskim gradovima proširiti kulturna suradnja?

Opseg kulturne suradnje umnogome ovisi i o financijskim mogućnostima. Cilj naše kulturne politike jest poticati ravnomjerni kulturni razvoj te omogućiti publici izvan Zagreba i nekoliko velikih gradova participaciju u kulturnom životu. Kako bismo i vrijedna strana gostovanja, poput gostovanja ruskih umjetnika koje spominjete, mogli realizirati i izvan Zagreba, potrebno je na vrijeme planirati i osigurati sredstva. Moram naglasiti kako su naši veliki nacionalni festivali na Jadranskoj obali redovito u svoje programe uvrštavali ruske umjetnike – uglavnom glazbenike, ali i baletane i druge umjetnike.

Kakva je mogućnost suradnje sa suvremenim likovnim umjetnicima, glazbenicima, književnicima, prijevodima književnih djela?
U spomenutim područjima kulture i umjetnosti se odvija suradnja institucija, a radi se na tome da ova suradnja dobije i formalni okvir te je pripremljen i bilateralni Program suradnje u području kulture između Vlade Republike Hrvatske i Ruske Federacije za godine 2017.- 2019. Njegovim potpisivanjem će se stvoriti mogućnosti za suradnju institucija dviju zemalja koje su aktivne u područjima kulture i umjetnosti u sljedećem trogodišnjem razdoblju.
Osim razvoja suradnje nastojat će se, sukladno mogućnostima, potaknuti i razmjena u područjima kulture, umjetnosti, kulturne baštine, književnosti, izdavaštva, arhiva i kinematografije. S ruskim umjetnicima potičemo suradnju i kroz različite internacionalne platforme, a u tom kontekstu posebno bih istaknula Forum slavenskih kultura kroz koji potičemo književne prijevode te mobilnost umjetnika i umjetničkih projekata.

Često likovni umjetnici privatnim angažmanom dolaze u Hrvatsku na izložbe, na likovne kolonije, a desetak akademskih slikara je ove godine na Braču. U Moskvi je nekad izlagao Edo Murtić, Braco Dimitrijević i brojni drugi. U naše muzeje rijetko dođe tek neka putujuća izložba koja ne zahtijeva velike organizacijske i financijske napore. Zašto je tako malo institucionalne suradnje?
Ovu godinu od većih projekata suradnje između hrvatskih i ruskih muzeja obilježit će izložba klasika hrvatske fotografije Muzeja za umjetnost i obrt. Ove godine je Ministarstvo kulture putem javnog poziva za programe međunarodne suradnje podržalo realizaciju 14 programa s preko 420.000 kuna. Naša su financijska sredstva ograničena, ali bez obzira na to, suradnju s Ruskom federacijom u svim područjima uvijek nastojimo financijski pratiti kako bismo i tako pokazali koliko je važna izgradnja dobrih veza i stalna komunikacija kultura naših dvaju prijateljskih naroda.

Grad Rijeka će 2020. godine biti europska prijestolnica kulture. Ima li mjesta za rusku umjetnost ili barem za neku razmjenu?
Ministarstvo kulture je u natječajnom procesu izbora Europske prijestolnice kulture bilo koordinator natječaja, a samu pripremu i provedbu projekta provodi trgovačko društvo Rijeka 2020 d.o.o. koje je osnovano od strane Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Grad Rijeka je dobio titulu Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu slijedom preporuke Povjerenstva nezavisnih stručnjaka koje je kroz dva kruga natječajne procedure ocjenjivalo vrlo složene prijavne obrasce. Povjerenstvo koje donosi odluku o Europskim prijestolnicama kulture sastoji se od 12 članova, od kojih deset stručnjaka za potrebe faza predodabira i konačnog odabira biraju europske institucije (Europski parlament, Vijeće Europe, Europska komisija i Odbor regija), a samo su dva, nacionalna člana Povjerenstva stručnjaci koje je imenovalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u skladu s važećim nacionalnim procedurama i u suradnji s Europskom komisijom.
Imenovani grad mora ispuniti obveze koje je naznačio u fazi prijave, te njihova prijava postaje njihova obaveza prema Europskoj komisiji. Da li uistinu dolazi do ispunjavanja ovih uvjeta ocjenjuje Europska komisija na temelju preporuke stručnog povjerenstva na kraju faze praćenja, a koja traje od imenovanja grada Europskom prijestolnicom kulture do početka godine u kojoj grad nosi naslov.
Krovni slogan programa koji Rijeka nudi za razdoblje od 2016. do 2021. godine jest „Luka različitosti“, te se on sastoji od triju glavnih tematskih okvira (Rad, Voda i Migracija) koje su obrađene u sedam programskih linija i kroz te zadatosti uprava projekta Rijeka 2020 gradi sve svoje programske aktivnosti. Program je još u ranoj fazi razrade, ali uvjerena sam da će se u traženju partnera okrenuti ne samo umjetnicima i kulturnim radnicima iz Europske unije, nego i brojnim partnerima iz šireg Europskog prostora – tu mislim prvenstveno na one države s kojima surađujemo kroz Vijeće Europe.

Mnogi zaslužni umjetnici imaju spomenike, biste u zagrebačkom HNK. Među scenografima nedostaje još jedino ruski scenograf Pavel Froman. Hoće li on dobiti svoje obilježje?
Ministarstvo kulture uglavnom nije inicijator postavljanja spomenika, a o bistama u Hrvatskom nacionalnom kazalištu odlučuje HNK. Ipak, napomenula bih kako je npr. Grad Zagreb u proteklim godinama u javnom prostoru pokazao svoje prijateljstvo s Rusijom, podsjećam da je prošle godine podignut spomenik Puškinu.