Саня Плеша Саня Плеша

Intervju: RAJKO RUŽIČKA, direktor predstavništva HTZ u Moskvi

Rusi znaju što traže, a to mogu naći u Hrvatskoj. Nautički turizam postaje sve popularniji među ruskim turistima i Hrvatska definitivno treba iskoristiti svoj nautički potencijal i privući što veći broj ruskih gostiju više platežne moći.

Nakon tri uzastopne godine pada dolazaka ruskih turista u Hrvatsku, u 2016 godini prvi puta bilježi se zaustavljanje, ali i porast broja dolazaka turista iz Rusije. To je svakako pokazatelj da se Hrvatska vraća u fokus ruskih turista ali i ruskih turoperatora i turističkih agencija, ali i cjelokupne turističke industrije. Sve to potvrđuje ispravnost strategije promocije hrvatske turističke ponude u proteklim godinama na tom tržištu, kaže Rajko Ružička, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Moskvi.

Rusi su oduvijek bili zanimljivi gosti na hrvatskom tržištu. Kakvi su bili njihovi turistički rezultati u prošloj godini u našoj zemlji?

Rusija je vrlo interesantno i potencijalno vrlo veliko emitivno tržište za Hrvatsku koje se posljednjih nekoliko godina nalazi u vjerojatno najtežoj ekonomskoj i političkoj situaciji od raspada SSSR-a. Naime, zbog političke i financijske krize koja je započela u 2014 godini, kupovna moć ruskih građana radikalno je smanjena a samim time je i proteklih nekoliko godina broj izlaznih turista gotovo prepolovljen u odnosu na predkrizno razdoblje.
Unatoč svemu više navedenom i dalje govorimo o tržištu sa kojeg je u inozemstvo u 2016 godini putovalo oko 10 milijuna turista (oko 19 milijuna prije krize) i koji i dalje troše više od prosjeka europskih turista. Broj ruskih gostiju koji je u 2016 godini putovao u Hrvatsku prvi je puta od 2012 godine imao pozitivan predznak, odnosno nakon tri godine pada prošle smo godine napokon zabilježili rast dolazaka i noćenja ruskih turista te time prekinuli negativan trend.

Poznati su kao odlični potrošači. Na koji bismo im način trebali prilagoditi turističku ponudu?

Razgovarati o masovnom turizmu iz Rusije je apsolutno bespotrebno. Naime, masovni turizam kakav promoviraju Egipat, Turska ili Španjolska definitivno nebi trebao biti naš cilj. All Inclusive ponude i simplificirani proizvodi nisu nešto na što bi se trebalo fokusirati. Hrvatska ima sve što je potrebno da zainteresira i privuče ruske turiste s različitim preferencijama, počevši od čistog mora, dobrih plaža, kvalitenog smještaja, izvrsne hrane i sjajnih vina pa do prirodnih i kulturnih ljepota, medicinskog i spa turizma ali i dobrih i veselih fešti i party-ja. Ruski turisti koji dolaze u Hrvatsku znaju što traže i to im moramo osigurati. Bitno je da im komuniciramo naše proizvode i usluge na ruskom jeziku i sa osmjehom i imat ćemo dobre i zahvalne goste.
Osnovne informacije u hotelima, a vezano uz sadržaje, izlete, transfere i menije bi trebale biti na ruskom jeziku jer rusi i dalje od svih jezika najbolje govore ruski!
Nautički turizam postaje sve popularniji među ruskim turistima i Hrvatska definitivno treba iskoristiti svoj nautički potencijal i privući što veći broj ruskih gostiju više platežne moći.

Što ih najviše zanima u Hrvatskoj?

Obzirom da je za ruske turiste Hrvatska još uvijek gotovo isključivo ljetna, morska destinacija te da ih najveći broj dolazi u ljetnim mjesecima, logično je zaključiti da ih ovaj oblik turizma najviše zanima.
Mediteranska klima sa dobrim (pješčanim ili šljunčanim) plažama, ali obavezno sa dopunskim sadržajem (SPA, restorani, izleti, shopping, golf, vinske ceste) u kombinaciji sa kulturom i poviješću jako dobro kotiraju među ruskim turistima koji biraju hrvatske destinacije za odmor.
Bez obzira na financijsku krizu, ruski turisti koji se odluče za odlazak u europske destinacije i dalje su zainteresirani za različite vrste izleta i aktivnosti, obilazak vinskih cesti i finih restorana, opuštanje uz hranu i vino, welnes i SPA te medicinski turizam i naravno shopping te su za isto spremni izdvojiti sredstva.

Je li možda provedeno istraživanje o tome što ih u Hrvatskoj najviše, a što najmanje privlači?

Stalno radimo istraživanja o preferencijama naših gostiju i definitivno možemo reći da su ruski turisti još uvijek najviše zaineteresirani za ljetnu sezonu odnosno za ljetni odmor na Jadranu . Nakon tri uzastopne godine pada dolazaka ruskih turista u Hrvatsku, u 2016 godini po prvi puta bilježimo ne samo zaustavljanje pada već i porast broja dolazaka turista iz Rusije. To je svakako pokazatelj da se Hrvatska vraća u fokus ruskih turista ali i ruskih TO i TA, odnosno turističke industrije, te potvrđuje ispravnost naše strategije u proteklim godinama. Obzirom na višegodišnje pozicioniranje Hrvatske kao ljetne, mediteranske destinacije, ona je kao takva i dalje u fokusu ruskih turista pa je ljetni odmor u Hrvatskoj svakako trenutno najjača karta u našoj turističkoj ponudi.
Bez obzira na isto, prošle smo godine zabilježili rast broja dolazaka ruskih gostiju i u pred i posezoni, a najviše zahvaljujući ruskim nautičarima koji su prepoznali mogućnosti i ljepote hrvatskog nautičkog turizma. Također, sve je više ruskih turista koji svoje novogodišnje praznike provode u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu, koji smo kroz niz promotivnih aktivnosti približili ruskim turistima kao idealnu novogodišnju ali i cjelogodišnju city break destinaciju.
Isto tako, radimo i na promociji ostalih naših turističkih proizvoda kao što su medicinski i SPA turizam, MICE, sportski turizam koji mogu biti vrlo interesantni ruskim turistima i ruskoj turističkoj industriji.
Uz dobar odnos cijena i proizvoda, kvalitetnu diverzifikaciju proizvoda, preciznu i ciljanu marketinšku i PR integriranu komunikaciju, Hrvatska ima potencijala za rast broja ruskih turista tijekom cijele godine.

Što očekujete u ovoj turističkoj godini, hoće li doći u većem broju u hrvatska turistička odredišta u odnosu na prošlu godinu?

Obzirom da je Hrvatska avionska destinacija sa viznim režimom te, zbog oslabljene ruske valute koja je u posljednjih nekoliko godina izgubila gotovo polovinu svoje vrijednosti u odnosu na EUR, nismo mogli očekivanja postaviti previše visoko. Naime, zbog ekonomske situacije velik je broj ruskih gostiju posljednjih godina birao jeftinije destinacije, ili su jednostavno svoje godišnje odmore provodili kod kuće. Bez obzira na navedeno, u 2016 godini smo napokon zaustavili negativan trend pada broja dolazaka ruskih gostiju i, po prvi put od 2012 godine, zabilježili smo rast dolazaka od 6 posto.
2017 godina je po procjenama eksperata godina oporavka ruskog gospodarstva i procjene su da će u ovoj godini Rusija gotovo u cijelosti izaći iz ekonomske krize te da će ekonomski pokazatelji početi rasti. Krajem 2016 i početkom ove godine ruska valuta je ojačala za gotovo 20 posto te time vratila dio kupovne moći građanstvu, što se gotovo odmah iskazalo na povećanju ranog bukinga za ljetnu sezonu.
Cilj našeg djelovanja u Rusiji je povećati i povećavati broj turista koji dolaze u Hrvatsku. Kako sam već rekao, prošla je godina bila pozitivna prekretnica u broju dolazaka i vjerujemo da ćemo ove godine nastaviti sa tim pozitivnim trendom. Podaci koje dobijamo od ruskih TO ukazuju da je interes za odmor u Hrvatskoj porastao, a i rani bukinzi to potvrđuju.
U prvom kvartalu 2017. ćemo odraditi 10 evenata (radionica i prezentacija u 9 ruskih gradova) te tako kroz b2b aktivnosti raditi na motiviranju ruskih agenciju da u svoje ponude ubace hrvatske destinacije. Također ćemo kroz b2c marketinšku kampanju, koja kreće u travnju, pozicionirati Hrvatsku kao zemlju izbora za ljetni odmor za ruske turiste.

Na koji će se način riješiti problem viza za Hrvatsku, imate li kakva saznanja o tome?

Ovo je pitanje za Ministarstvo Vanjskih poslova RH, ali mogu navesti primjere kako to rješavaju naši europski konkurenti. Obzirom da smo, kao članica EU, dužni poštovati europska pravila vezano uz vizni režim sa RF, a sa druge strane sa našom nacionalnom vizom (koja košta kao i shengenska) ruski gosti nisu u mogućnosti putovati u zemlje Shengena te je očito da moramo potražiti optimalno rješenje izazova vezano uz vizni režim a imajući u vidu da gotovo 80 poto ruskih turista u Hrvatsku putuje sa shengenskim vizama.
Jedna od opcija, koji su predložili i vodeći ruski TO koji rade sa hrvatskim destinacijama, je da se akreditiranim agencijama dozvoli (kao što je to i bilo do 2016. godine) da predaja dokumenata ide direktno preko ureda konzulata RH u Moskvi, odnosno da se dokumenti predaju direktno a ne preko viznog centra u Moskvi. Na taj bi način cijena ishođenja vize bila gotovo dvostruko jeftinija od shengenske, a samim time konkurentnija i privlačnija za turiste i TO. S jedne strane to bi značilo da se ukupna cijena odmora u RH za ruske turiste smanjuje, a sa druge strane to potencijalno označava povećanje broja izdanih hrvatskih viza. Samim time dolazi do povećanja prihoda u državnu blagajnu. Također bih izdvojio izazov godišnjih akreditacija koje ruski TO moraju raditi pri VRH u Moskvi. Naime, konkurentske destinacije ovakav vid akreditacija rade jednom u nekoliko godina (a neke i samo jednom) te time štede vrijeme i novac, dok svi zainteresirani za rad sa hrvatskim destinacijama moraju svake godine obnavljati akreditaciju pri VRH u Moskvi .
Zaključno, vjerujem da se problemi vezano uz ishođenje viza mogu minimizirati i primjeri drugih europskih zemalja to potvrđuju te sam siguran da ćemo u dogledno vrijeme vidjeti određene pozitivne pomake.

Rusi su zainteresirani i za zdravstveni turizam. Treba li dodatno unaprijediti taj oblik turizma u Hrvatskoj kako bi oni došli u što većem broju?

Zdravstveni turizam je definitivno jedan od proizvoda kada govorimo o povećanju broja ruskih turista u Hrvatskoj a posebice što nam ovaj oblik turizma omogućuje produživanja sezone. Naš ured u Moskvi intenzivno radi na promociji ovog vida turizma ali je zbog vrlo složene ekonomske i političke situacije teško brzo ostvariti značajne rezultate. Niz je projekata koje imamo u planu i vjerujem da ćemo uspjeti pozicionirati zdravstveni turizam kao jedan od ključnih cjelogodišnjih turističkih proizvoda na ruskom emitivnom tržištu.

Za što se najviše zanimaju u zdravstvenom turizmu?

Za sada su to još vrlo mali pokazatelji ali možemo sa sigurnošću kazati da je liječenje kožnih i dišnih bolesti uz liječenje sportskih ozljeda vrlo interesantno ruskim pacijentima i da najviše upita imamo vezano uz ove terapeutske niše.

Imamo li, prema vašem mišljenju, dovoljno dobru enogastro ponudu u Hrvatskoj te proizvodimo li dovoljno vina i prehrambenih proizvoda koje bismo mogli izvoziti u Rusiju?

Drugi dio pitanja definitivno nije za mene za mene već za moje kolege iz HGK te za kolege iz sektora prehrambene industrije i vinarstva. U svakom slučaju imamo sjajnu ponudu hrane i vina i moramo se potruditi da ju bolje pozicioniramo na ovom tržištu. Rusi vole kvalitetnu i ukusnu hranu i vino, a naši proizvođači nude doista vrhunske proizvode.

Za koji oblik nekretnina se interesiraju Rusi i jesu li hrvatski zakoni dovoljno dobro prilagođeni ruskim kupcima?

Obzirom da se predstavništvo HTZ-a u Moskvi ne bavi nekretninskim pitanjima, ne bih odgovarao na ovo pitanje.

Na što bi općenito, na državnoj razini, trebalo najviše pripaziti tj. unaprijediti kako bi u Hrvatsku u sljedećim godinama dolazio sve veći broj ruskih turista?

Kako je Hrvatska za ruske TO i ruske turiste vrlo mala destinacija (1 posto outgoing ruskog turizma otpada na hrvatske destinacije) evidentno je da imamo još puno posla ispred nas, te da moramo biti brzi, fokusirani i fleksibilni ako želimo realizirati naše realne potencijale (350.000 do 400.000 ruskih turista u srednjoročnom razdoblju) i motivirati ruske agencije i TO na suradnju sa hrvatskim destinacijama, te motivirati ruske turiste da se odluče svoj odmor provesti u Hrvatskoj.
Ruski TO su glavna lokomotiva rasta broja ruskih gostiju u svjetskim tustističkim destinacijama. Većina turističkih zemalja te njihovi poslovni subjekti (hoteli, DMC, avio kompanije) investira u suradnju sa TO i to direktno i indirektno – Turska, Makedonija, Italija, Španjolska i dr. Ukoliko želim ozbiljno povećati broj gostiju iz RF nužno je i nadalje pronalaziti modele suradnje sa ruskim TO te investirati u zajedničke promotivne projekte.
Naši konkurenti sustavno rade na osnaživanju političke i kulturne suradnje sa Rusijom. Slovenija je nedavno potpisala ugovor o suradnji u sferi turizma sa Ruskom Federacijom, Austrija i Grčka su imale Zajedničku Godinu Kulture sa RF itd. Ovo je definitivno poligon na kojem možemo puno napraviti u promidžbi Hrvatske kao turističke destinacije na ovom tržištu.
Još jedan od izazova koji bismo mogli pretvoriti u komparativnu prednost je interes ruskih investitora. Naime, sve je veći broj ruskih investitora koji traže potencijalno zanimljive projekte u sferi turizma a Hrvatska bi mogla biti i te kako interesantna u tom području.