Intervju: Suzana Knežević, viši stručni savjetnik za ZND tržišta

Sektori gospodarstva u kojima je moguće razvijati i jačati suradnju između Rusije i Hrvatske u narednom razdoblju su: energetika, brodogradnja i brodska oprema, graditeljstvo i infrastruktura, strojogradnja, telekomunikacije, poljoprivreda i prehrambena industrija, kao i turizam.

Koliko je važno rusko tržište za hrvatske tvrtke?
Rusko tržište je zbog svoje veličine, velikih zaliha industrijskih sirovina, rudnih bogatstava privlačna destinacija za poslovanje mnogih međunarodnih poduzeća, pa tako i hrvatskih. Veliki broj hrvatskih tvrtki se razvijao i rastao na ovom tržištu gdje su i danas prisutne i prepoznatljive, a to su prije svega tvrtke iz djelatnosti brodogradnje, farmaceutike, graditeljstva, prehrambene industrije.

Kakva je suradnja u sektoru investicija između Rusije i Hrvatske?
Treba reći da je suradnja sektoru investicija zadnjih godina jako dobra. Rusija u posljednje vrijeme pokazuje velik interes za ulaganja u prvom redu u području energetike i transporta, turizma, ali i neka druga područja, poput bankarstva i osiguranja. Pored velikih ulagača, uglavnom državnih tvrtki, interes pokazuju i manji poduzetnici, a neki od njih već posluju u drugim europskim zemalja,
Prema podacima HNB-a, Rusija je od 1993. do kraja 2016. godine u Hrvatsku uložila 390,5 mil eura, čime zauzima četrnaesto mjesto po visini inozemnih ulaganja u RH. U 2015. godini iz Rusije u Hrvatsku je uloženo 69,2 milijuna eura, a u 2016. godini 22 milijuna eura, što su jako dobri pokazatelji. Najveći broj investicija iz Rusije u hrvatsku ostvareno je u sektoru turizma, graditeljstva, nekretnina, strojogradnji.
Kada je riječ o robnoj razmjeni, kakva je suradnja ostvarena u proteklom razdoblju?
Robna razmjena između Hrvatske i Rusije je poslije uvedenih sankcija pala za 50%. do uvedenih sankcija ona se kretala i do 3,4 mlrd USD, od čega je hrvatski izvoz najviše iznosio oko 400 milijuna USD.
Nakon 2014. kada su sankcije uvedene robna se razmjena se značajno smanjila i hrvatski izvoz u Rusiju se prepolovio. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku RH 2016. ukupna robna razmjena između Hrvatske i Rusije iznosila je 543 mil. USD, što je pad od 21,7% u odnosu na 2015. U istom razdoblju izvoz je pao za 2,8% i iznosio je 210 mil. USD, dok je uvoz pao za 30,3% i iznosio je 333 mil. USD.
Može se reći da je od 2015. pa do 2016. godine opća ekonomska situacija i pad vrijednosti rublje negativno utjecao na vrijednosti robne razmjene između Hrvatske i Rusije, što je utjecalo i na poslovanje hrvatskih tvrtki koje rade na ruskom tržištu.
No, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku RH u prva četiri mjeseca 2017. godine zabilježen je pozitivan trend. Ukupna robna razmjena je porasla za 21%, od čega je hrvatski izvoz u Rusiju porastao za 10%, a uvoz iz Rusije za 66%.

Što možete reći o suradnji između Rusije i Hrvatske u području turizma?
Nekoliko faktora utječu na smanjenje suradnje u sektoru turizma u proteklom razdoblju, nakon ulaska RH u EU, što je u prvom redu bilo povezano sa viznim režimom koji je preuzet u skladu s zakonodavstvom EU. Uvedene sankcije i pad ruskog gospodarstva utjecali su na nastavak smanjenja broja dolazaka i noćenja ruskih turista u RH.
No prema podacima DZS RH u 2016. godini zabilježen je pozitivni trend u dolascima ruskih turista u Hrvatsku od 7% s ostvarenih 108 tisuća dolazaka. Rusi su postali traženi gosti u Hrvatskoj, u prvom redu zbog sklonosti prema većoj izvan pansionskoj potrošnji. Tradicionalno su njihove destinacije Istra i Dubrovnik, premda sve više posjećuju i druge krajeve, uključujući i kontinentalnu Hrvatsku. Ruski turisti zahtijevaju visoki nivo usluga i različite sadržaje. Rado se ponovno vraćaju u Hrvatsku i preporučuju ju kao turističku destinaciju.
Danas je zahvaljujući otvorenim brojnim viznim centrima u Rusiji olakšano izdavanje viza za Hrvatsku, tako da je pretpostavka da će se broj ruskih turista u godinama koje slijede povećavati. Ovome u prilog govore i zadnji raspoloživi podaci o dolasku i noćenju turista u RH za prvih pet mjeseci 2017. godine došlo je do povećanja dolazaka ruskih turista za 29% i noćenja za 20% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Kakva je Vaša ocjena daljnjeg razvoja gospodarske suradnje između naše dvije zemlje?
Bez obzira na pad vrijednosti robne razmjene postoji i dalje veliki potencijal za jačanje rusko hrvatskih gospodarskih odnosa. Prema zadnjoj anketi koju je provela HGK u prošloj godini je preko 150 hrvatskih tvrtki iskazalo interes za jačanje poslovnih aktivnosti na ruskom tržištu. Pored velikog broja hrvatskih tvrtki koje ostvaruju redovite izvozne i uvozne aktivnosti s ruskim partnerima, trenutno u Rusiji 24. hrvatske tvrtke postojano obavljaju svoje poslovne aktivnosti putem otvorenog predstavništva, vlastite proizvodnje ili su zastupljenije kroz rad ovlaštenog zastupnika-distributera.

Na promicanju gospodarske suradnje između Rusije i Hrvatske HGK će i dalje raditi pružajući pomoć hrvatskim tvrtkama kroz rad Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Hrvatskom, kao i kroz rad predstavništva HGK u Moskvi. Samo neke od aktivnosti koje su planirane do kraja godine su održavanje redovite sjednice Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom i seminar za hrvatske poduzetnike u okviru istog, organizacija nastupa hrvatskih tvrtki na sajmu brodogradnje Neva u rujnu o.g. i dr.