Игор Вукич Игор Вукич

Intervju: Tonči Staničić, veleposlanik RH u Rusiji

Neka prijateljstva ne može prekinuti ni udaljenost ni vrijeme

Veleposlanik Tonči Staničić stari je moskovski znanac. Ovdje je već službovao kao diplomat, obnašajući dužnost konzula od 1992. do 1996. godine. Prošle godine je predao vjerodajnice kao veleposlanik i već je u tom svojstvu uspješno odradio posjet na vrhu – susret hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Za Adriatičeske novosti veleposlanik Staničić ocijenio je odjeke tog posjeta i prokomentirao novosti u odnosima dvaju zemalja na političkom, gospodarskom i kulturnom planu.

Nakon Vaše predaje vjerodajnica Predsjedniku Putinu, nakon Vašeg upoznavanja sa Moskvom i Rusijom - kakav je bio Vaš dojam o Rusiji? Kakvom ste očekivali Moskvu, a kakva Vam se predstavila?

Moskvu sam upoznao u prvoj polovici devedestih godina prošlog stoljeća, kada sam tu bio na svom prvom mandatu. Grad se od tog vremena jako promijenio, sagrađeno je puno novih zgrada, ulice i fasade su uređene, puno je površina ozelenjeno. Upravo veliki broj zelenih površina, od malih parkića u dvorištima zgrada u centru grada, preko drvoreda na bulevarima do velikih parkova - šuma ovom gradu daje poseban šarm. Vrlo je lijep osjećaj kada se na par minuta hoda od samog srca Rusije – moskovskog Kremlja nađeš u parku Zaradje, izuzetno dobro osmišljene pejsažne arhitekture. Za moga prvoga mandata na tom se mjestu nalazio poznati hotel „Rusija“ i, bez obzira na to što su ga gradili hrvatski graditelji, nije mi žao što je zamijenjen ovim parkom. Nevjerojatno je kako ogroman grad može biti tako čist. Fasciniran sam noćnim osvjetljenjem grada! Još uvijek uživam u tome kao i prvog dana moga mandata. Posebno volim šetnje duž obala rijeke Moskve u parkovima „Gorki“ i „Muzeon“, gdje mogu uživati u svom hobiju – fotografiranju, stalno pronalazeći nove zanimljive teme i prizore. Jedino što mi se u Moskvi ne sviđa, činjenica je da je toliko velika i bogata svim i svačim da nikad nema dovoljno vremena za upoznavanje svih njezinih znamenitosti.

Kako ocjenjujete razvoj odnosa Rusije i Hrvatske nakon posjeta hrvatske predsjednice Grabar Kitarović ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu?

Ovaj posjet u cjelini ima izuzetno veliko značenje za unapređenje naših odnosa, tim više što se dogodio u godini obilježavanja 25. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između naših zemalja. Premda međunarodni položaj dviju zemalja predstavlja objektivnu činjenicu postoji visoki stupanj međusobnog uvažavanja. Rusija uvažava činjenicu hrvatskog članstva EU i NATO-a, a Hrvatska ističe važnost dijaloga EU-Rusija i NATO-Rusija.
Hrvatska posebno cijeni ulogu Rusije stabilizaciji i unapređenju odnosa na području Jugoistočne Europe te iznimno uvažava pomoć koju je pružala Hrvatskoj u najtežim vremenima rata i nakon njega. Rusija je jedna od država koja je prije mnogih drugih zemalja priznala Hrvatsku i uspostavila diplomatske s Hrvatskom. Danas, uz stabilne političke odnose, vrlo je važno intenzivirati bilateralnu suradnju u području gospodarstva i kulture.

Može li se ove godine očekivati Putinov posjet Hrvatskoj, na koji ga je pozvala hrvatska predsjednica?

Tijekom posjeta Rusiji, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uputila je poziv predsjedniku Vladimiru Putinu u službeni posjet Republici Hrvatskoj, što je prihvaćeno. Uvjeren sam da bi posjet predsjednika Putina Hrvatskoj znatno pridonio daljnjem razvoju naših bilateralnih odnosa.
Predsjednički posjet zahtjeva dugu i dobru pripremu i rad na ostvarivanju ovoga posjeta bit će jedan od naših zadaća u predstojećem razdoblju.
Podsjećam, predsjednik Putin boravio je u našoj zemlji prije više od 10 godina, kada je sudjelovao na energetskom summitu Jugoistočne Europe u Zagrebu, 2007.

Kako se na Hrvatsku politiku i gospodarstvo gleda u Rusiji nakon izbijanja slučaja Agrokor?

Ovaj slučaj nije međudržavno pitanje, jer je Agrokor privatna, a ne državna kompanija. Ipak s hrvatske strane sve nadležne hrvatske institucije nastoje ostvariti što bolju komunikaciju sa Sberbankom i VTB-om, kao i s drugim vjerovnicima, u cilju rješavanja problema na najbezbolniji način za sve zainteresirane strane.

Imaju li nakon toga hrvatske tvrtke većih problema u poslovanju u Rusiji?

Nismo primijetili da ovaj slučaj opterećuje poslovanje hrvatskih tvrtki u Rusiji.

Na ruskom tržištu tradicionalno, godinama, posluju Podravka, Pliva, JGL... Pojavljuju li se i novi igrači na tržištu i u kojim sektorima?

Hrvatsko gospodarstvo, posebno prehrambena industrija brodogradnja, graditeljstvo i farmaceutika u Rusiji su oduvijek uživali veliki ugled. Neke hrvatske tvrtke, kao na primjer „Podravka“, „Sardina“, „AD – Plastik“, „Pliva“„ACG Lukaps“, „JGL“, Adria – Vinch“, „Proklima“ i dr., uspješno savladavaju sve ekonomske turbulencije i kod kuće i ovdje. Naša je želja i zadaća da ih u Rusiji bude što više i da budu što uspješnije. Isto se odnosi i na ruske kompanije koje posluju u Hrvatskoj. Postoji veliki broj hrvatskih tvrtki koje su zainteresirane za rad u Rusiji, kao i ruskih kompanija koje žele poslovati u Hrvatskoj. Kako bi im pomoglo, osim redovnih poslova u pronalaženju partnera, Veleposlanstvo, u suradnji s Predstavništvom HGK i HTZ u Moskvi redovno organizira sastanke Hrvatsko – ruskog poslovnog kluba koji služe kao platforma za međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava te pomažu u proboju na naša tržišta.

Kakvi su trendovi u robnoj razmjeni između Hrvatske i Rusije?

Prošle godine konačno su preokrenuti negativni trendovi i za prvih devet mjeseci 2017. zabilježen je rast hrvatskog izvoza u Rusiju od 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Hrvatska je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od 136,1 mil. eura. Istovremeno izvoz iz Rusije u Hrvatsku porastao je za 19 posto i iznosio 222,9 mil eura. Struktura robne razmjene nije se, na žalost promijenila, pa u hrvatskom izvozu i dalje dominiraju lijekovi (43 posto), a u ruskom energenti (nafta i naftni derivati, te kameni ugljen – 83 posto). Vjerujem da će zajedničkim radom državnih institucija i zainteresiranih kompanija doći do diversifikacije i uravnoteženja robne razmjene. Siguran sam da je prošlogodišnje održavanje sjednice Međuvladine hrvatsko – ruske komisije za gospodarsku i znanstveno - tehničku suradnju, sedme po redu nakon duže stanke, utrlo put daljnjem jačanju naših gospodarskih odnosa.

Budi li se ponovo zanimanje ruskih turista za ljetovanje u Hrvatskoj?

Posebno nas veseli povratak ruskih turista u Hrvatsku i stalno povećavanje njihovog broja u posljednje dvije godine. Tome vjerojatno pridonose ne mala ruska ulaganja u hrvatske turističke kapacitete, kao što je na primjer veliko i značajno ulaganje na Malom Lošinju.
Kontinuirano provodimo različite mjere kako bismo olakšali, a time i povećali dolazak ruskih turista u RH, kao što su podnošenje zamolbi za hrvatske vize putem 19 viznih centara širom Rusije, te jednostavnije izdavanje viza za više ulazaka u RH. Želja je da se ovaj trend i dalje nastavi. Ruski gosti su omiljeni u Hrvatskoj, kako zbog sličnog mentaliteta i relativno jednostavnog prevladavanja jezične barijere, tako i zbog duljine boravka, jer se prosječno zadržavaju po desetak dana. Promidžbene akcije hrvatskoj turizma u Rusiji počele su 16. siječnja ove godine kada je Predstavništvo HTZ-a imalo prvu prezentaciju mogućnosti hrvatskog turizma, nastavljaju se obilaskom ruskih regija, očekujemo sudjelovanje na Moskovskom međunarodnom sajmu turizma u ožujku, te na drugim turističkim sajmovima u Rusiji.
Vjerujem da će predstojeće Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji utjecati na hrvatske turiste da u još većem broju posjete Rusiju i to ne samo Moskvu i Sankt – Peterburg, nego i druge znamenite gradove ove velike, lijepe zemlje s toliko različitosti.

Veze Hrvatske i Rusije tradicionalno su dobre u kulturi. Možete li navesti neke od događaja na kulturnom polju kojima se Hrvatska nedavno predstavila ili će se predstaviti u Rusiji?

Postoji stalna i kontinuirana suradnja hrvatskih i ruskih kulturnih institucija i najljepši dio našeg posla je kada vidiš da neke veze, poznanstva i prijateljstva ne mogu prekinuti ni udaljenost, ni vrijeme.
Proteklih godina bilježili smo uspješnu suradnju zagrebačkih i moskovskih, odnosno sankt-peterburških kazališta pa su tako prošle dvije godine moskovski teatar „Mossovjet“ i zvijezde sankt-peterburškog „Marijinskog teatara“ gostovali u zagrebačkom HNK-u dok je ovo kazalište s baletom „Ana Karenjina“ velikom uspjehom gostovalo u sankt-peterburškom Aleksandrinskom kazalištu. Ansambl moskovskog kazališta „Vahtangov“ sudjelovat će početkom svibnja ove godine na 25. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci .
Državni arhiv iz Rijeke i Spomenička zbirka „Mažuranić Brlić Ružić“ sudjelovali su s fotografijama Franca Dušeka na velikoj izložbi „Za druge svoja, uz 140. obljetnicu rata za oslobođenje Bugarske 1877. – 1878.“ u Državnom historijskom muzeju u Moskvi, u svibnju su se Muzej Vučedolske kulture i Gradski muzej Vukovar predstavili na moskovskom „Intermuzeju 2017“, dok su u lipnju i srpnju Muzej za umjetnost i obrt i Tehnički muzej „Nikola Tesla“ iz Zagreba predstavili izložbama hrvatskih fotografija i „Tesla – čovjek koji je osvijetlio svijet“ u Državnom muzeju povijesti Sankt - Peterburga.
Prošle godine u svibnju, u Moskvi je, prigodom obilježavanja 25. obljetnice diplomatskih odnosa održan koncert Olivera Dragojevića, dok su u rujnu, u Centru slavenskih kultura moskovske Knjižnice stranih književnosti održani Dani hrvatske kulture, a u okviru toga recital pijanistice Žanine Bilić. To su samo neka od kulturnih događanja u posljednje vrijeme.
Planiramo nekoliko većih događanja i u ovoj godini, u prvom redu razmjena izložaba i predstava između Zagreba i Sankt – Peterburga u vezi s obilježavanjem 50. obljetnice prijateljstva dvaju gradova, retrospektivu hrvatskog filma u Moskvi te planiramo gostovanje ansambla „Lado“ u Moskvi i Sankt - Peterburgu. Ove godine će u središtu Moskve biti postavljen kip Jurja Križanića, koji je bio jedna od najznačajnijih poveznica Hrvatske i Rusije.

Od hrvatskih gradova u suradnji s Rusijom prednjači Zagreb koji održava prijateljske veze sa Sankt Peterburgom i Moskvom i Moskovskom oblasti. Postoji li zanimanje s ruske strane, među ruskim oblastima, za proširenje suradnje?

Osim Zagreba, sa Sankt – Peterburgom surađuje i Varaždinska županija. Potičemo suradnju regionalnih samouprava kako bilateralno tako i kroz različite regionalne forume, kao što je na primjer, Forum slavenskih kultura.

Planiramo otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Kazahstanu

Kao veleposlanik zastupate Hrvatsku i u Bjelorusiji te Kazahstanu. Kakve se poslovne prilike hrvatskim poduzećima otvaraju u tim zemljama?

Vrlo zanimljivo pitanje. Naime, upravo sam se vratio iz službenog posjeta Bjelorusiji gdje sam predao vjerodajnice predsjedniku Lukašenku. Također, u studenom prošle godine isto sam učinio i u Republici Kazahstan. Vezano uz Bjelorusiju, radi se o zemlji koja se sve više nastoji otvoriti prema svijetu, koristeći svoju poziciju smještaja između Rusije i središnje Europe. Zajedno s Rusijom te nekim drugim zemljama bivšeg SSSR-a članica je Euroazijske ekonomske unije, a također pripada skupini zemalja Istočnog partnerstva. Iako je njeno otvaranje prema Europi još uvijek dosta obazrivo, šanse za daljnje unapređenje postoje, i u tom kontekstu svakako vidim i mogućnosti za jačanje bilateralne suradnje na različitim područjima, uključujući, dakako i gospodarstvo.
S druge strane, Kazahstan je jedna od ključnih zemalja Euroazijskog prostora, a prvenstveno zbog svoje veličine, možda i najvažnija spona u povezivanju Kine, preko Ruske Federacije, dalje prema prostoru Europe. Zemlja je to koja obiluje golemim prirodnim bogatstvima, što joj omogućuje kontinuirani gospodarski rast, a i političku stabilnost (što nije uvijek bio slučaj u drugim susjednim državama nekadašnje Sovjetske središnje Azije). Logično je stoga da hrvatski interes bude daljnje unapređivanje gospodarske suradnje na mnogim područjima (a dobro je da već postoje kontakti tvrtki dviju zemalja). U planu za ovu godinu je otvaranje Veleposlanstva RH u kazahstanskom glavnom gradu Astani, što će uvelike pridonijeti unapređivanju svih oblika bilateralnih odnosa, a našim gospodarstvenicima bržu i učinkovitiju komunikaciju prema kazahstanskim partnerima.