Kultura

Od sporta do Moskovskih kadeta, u čast prijateljstva i suradnje stars

Dani Moskve u Zagrebu tradicionalna su manifestacija prijateljstva glavnih gradova Hrvatske i Rusije. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i njegovi suradnici uvijek se potrude pripremiti zanimljiv program kako bi stanovnici Zagreba pa i brojni turisti, uživali u vrhunskom programu, u kulturno-umjetničkim, sportskim i poslovnim dugađaima. O posebnostima ovogodišnjih Dana Moskve, porazgovarali smo s gradonačelnikom Bandićem:

JURAJ KRIŽANIĆ

1618 OBRH (Ribnik) – 1683 Beč

Juraj Križanić je govorio šest jezika, bavio se filozofijom, teologijom, poviješću, političkom ekonomijom, jezikoslovljem, estetikom i glazbom, te je pisao poeziju. Upravo je on htio ujediniti sve slavenske narode pod ruskom vlašću.

DANI AUGUSTA ŠENOE

Udruga Svi naši Šenoe i muzej Kuća Šenoa pozivaju vas na manifestaciju Dani Augusta Šenoe koji će se održati u Kući Šenoa od 14.11. do 13.12.2017.
Središnji dio ovogodišnje manifestacije je – Izložba originalnih Augustovih rukopisa koji su se brižno čuvali u obitelji više od 130 godina. Zavirite u život jednog od najvećih hrvatskih književnika kroz originalne rukopise kojima je August Šenoa stvarao neka od svojih najpoznatijih književnih ostvarenja.
Tijekom manifestacije Dani Augusta Šenoe pripremili smo mnogo zanimljivih događanja kojima ćemo obilježiti period od Augustova rođendana – 14. studenog do njegova smrtnog dana – 13. prosinca.
Vidimo se na Danima Augusta Šenoe

Branko Lustig: Dvostruki oskarovac u obrazovnoj misiji

Nakon sjajne karijere u jugoslavenskoj i hrvatskoj kinematografiji, a zatim u američkoj filmskoj industriji, Lustig se vraća u Hrvatsku gdje daje svoj talent i energiju za popularizaciju filmova koji otkrivaju temu tolerancije

USKORO POČINJE NTERLIBER

Međunarodni sajam knjiga i učila, popularni zagrebački Interliber, održat će se od 13. do 18. studenoga, a u programu koji za njegovo 41. izdanje u tradicionalnim paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma priprema više od 300 izlagača poseban je naglasak stavljen na rusku književnost, dok je kao novost najavljeno održavanje Sajma svjetskog obrazovanja.
Rossotrudničestvo u Hrvatskoj priprema poklon za sve poznavatelje i ljubitelje suvremene ruske književnosti! Na 41. Međunarodnom sajmu knjiga „Interliber“ bit će otvoren i ruski štand! U goste će nam doći Максим Амелин (Maxim Amelin) , Максим Осипов (Maxim Osipov) , Юрий Нечипоренко (Yurii Nechiporenko) , Miljenko Jergović, Юлия Созина i drugi. U okviru opširnog i raznovrsnog programa ruskog štanda održat će se prezentacije, susreti s piscima i prevoditeljima te okrugli stol o ulozi književnosti u suvremenom svijetu.
Svečano otvaranje ruskog štanda održat će se 13. studenog u 14.00 na glavnoj pozornici 6. paviljona.
Nemojte propustiti!

Bučijada u Ivanić Gradu

Bučijada u Ivanić Gradu
20/10/ 2018 – 21/10/ 2018

Pravo vrijeme za posjet Ivanić-Gradu je treći vikend u listopadu kada se odvija izložbeno-prodajni sajam Bučijada. Bučijada se u početku bazirala na sajmu buča, proizvoda od buča i ostalih eko-etno proizvoda i na prikazu tradicionalne pripreme bučnice (savijače punjene bučom).

Buča (lat. Cucurbita pepo) - kraljica jeseni. Od seoske namirnice do vrhunskog specijaliteta
Buča je stigla u Europu još u 16 stoljeću, a arheolozi su u Peruu i Meksiku pronašli dokaze o 4000 godina staroj kulturi njenzina uzgoja.
To je vrsta povrća koje dozrijeva u kasnu jesen. Plodovi, koji mogu biti različite veličine, boje i oblika u sredini sadržavaju obilje koštica koje se koriste za proizvodnju bučinog ulja. Premda nema veliku hranjivu vrijednost, buča je jestiva, a za prehranu se najčešće koristi vrsta Cucurbita maxima. Uz manje količine bjelančevina, ugljikohidrata i masti, sadrži vitamine (provitamin A, vitamin C, E i K i vitamine B grupe – B1, B2, B6, zatim niacin, folnu kiseline i dr.) i mineralne sastojke (kalij, fosfor, kalcij, željezo). Dobar je izvor dijetalnih vlakana i beta karotena. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu; za pretile osobe, dijabetičare, kao i osobe s oboljenjima želuca i tankog crijeva jer djeluje umirujuće i ujedno regulira probavu zbog sadržaja celuloze i pektina.
Danas od nje rade priloge, nabujke, juhe, kolače, džemove, čak ajvar. Hrvatsko zagorje, Podravina i Međimurje poznati po proizvodnji njezina visokokvalitetnog ulja. Još donedavna naše su je domaćice samo pekle u pećnici kao usputnu slasticu, a danas je bundevina krem juha stigla do stolova prestižnih restorana. Neeki restorani nude još i domaći kruh i namaz s bučinim sjemenkama, faširance u umaku od buče, bučine popečke, krokete, punjene hokaido tikvice, variva, čak lazanja i pizze, neizostavne bučnice, torte, čokoladne kocke od bundeve, sok i sladoled. Najnoviji proizvod od buče je bučino brašno dobiveno mljevenjem pogače, nusproizvoda u proizvodnji ulja. Još donedavna pogača bi se bacala ili koristila u ishrani stoke, a danas se melje i dobiva aromatično brašno s 12 posto masnoće, bogato proteinima, vitaminima i mineralima. Sjajna namirnica za pripremu kruha, pogača, namaza, noklica, žličnjaka i njoka.
Za posjetitelje Bučijade od najmlađih do najstarijih, su organizirani razni zabavni sadržaji: vožnja buča-kočijom, igraonice i radionice s bučama za najmlađe, kazališne predstave, izložbe, koncerti, prikaz narodnih običaja, kostimirane šetnje povijesnih osoba Ivanić-Grada, a novost Bučijade je izložba instalacija od buča te cooking show.

Uz Dane kravate

Počela je kao rubac oko vrata hrvatskih vojnika, a danas je najrasprostranjeniji modni detalj u svijetu. Mnogi su iznenađeni saznanjem da je Hrvatska domovina kravate, a najveći distributeri kravate; Croate, Michelle i Stephen Crocker, dodaju: "Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku."
Kravata je je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Hrvastki sabor je prije 10 godina iskazao kravati posebnu počast i dan 18 listopad proglasio Danom kravate. Od tada se Dan kravate svake godine 18. listopada svečano obilježava kao Svjetski dan kravate u Hrvatskoj, tijekom proteklih godina njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta.
Academia Cravatica (neprofitna ustanova koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine) uz središnju proslavu Svjetskog dana kravate i ove godine organizira festival posvećen kravati! Festival Dani kravate u Zagrebu, s nizom javnih aktivnosti i programa koji slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i europsku i svjetska baštinu, s ciljem širenja svijesti o tome da je Hrvatska – domovina kravate. Festival, već tradicionalno započinje na glavnom zagrebačkom trgu vezanjem crvene kravate oko vrata spomeniku bana Jelačića, a nastavlja se vezivanjem kravata na pedesetak spomenika hrvatskih uglednika u središtu Zagreba.

Tko je izmislio kravatu?
Širom svijeta oko 600 milijuna muškaraca nosi ih redovito, po rezultatima pojedinih istraživanja prosječan muškarac posjeduje oko 20 kravata u svom ormaru. Mnogi od njih, stavljajući kravatu, s određenom dozom ljutnje pitaju: ‘Čija li je to uopće bila ideja?’ Gdje je nastala kravata?
Steenkerke, gradić u Belgiji, tvrdi da priznanje za “izum” kravate pripada njemu. Godine 1692, engleske snage izvršile su iznenadni napad na francuske trupe koje su tamo bile stacionirane. Prema njemačkim novinama Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, “[Francuski] oficiri nisu imali vremena da se propisno odjenu. Stoga su bez ustezanja svezali svoje vojničke marame oko vrata u labav čvor i progurali krajeve marame kroz rupice za dugmad na svojim dolamama. Voilà, rođenje kravate u njenom izvornom obliku.”
Međutim, ova vojnička modna novost nije baš sasvim bila novina. Stručnjaci za povijest kravata ističu da su stoljećima ranije, ratnici kineskog cara Chenga (Shih Huang Ti) nosili tkaninu u obliku marame zamotanu oko vrata, koja je ukazivala na njihov rang.
No, najpoznatije su bile marame svezane oko vrata Hrvata koji su došli u vojsku francuskog kralja Luja XIV. Tijekom pobjedničke parade u Parizu, Francuzi su bili toliko očarani maramama Hrvata da su ih nazvali cravates, od Cravate, što znači Hrvat, te ih i sami počeli nositi. “Otada”, pišu ranije navedene novine, “moda kravata nije se zaustavljala, iako su vojnici u Steenkerkeu bili prvi koji su marame svezali u čvor.”
Tijekom francuske revolucije (1789-99), muškarac je svoja politička stremljenja pokazivao bojom hrvatke odnosno marame oko vrata. U 19. je stoljeću otmjeno evropsko društvo “otkrilo” ovu vrstu odjevnog predmeta. Tek tada se kravata uzdigla s vojne i političke scene i ušla u garderobu muške populacije općenito. Danas ne samo da je kravata prihvaćena u mnogim društvima širom svijeta već je u određenim sredinama čak i obavezna.

Što znači boja kravate?

Crvena boja predstavlja moć, bogatstvo, snagu i strast. Često ju nose vođe ureda ili pojedinih skupina ljudi koje treba motivirati.
Plava je smirujuća boja koja znači mir i staloženost. Najbolji je odabir prilikom odlaska na razgovore na kojima se očekuju svađa i oštre riječi jer mir i staloženost nikako ne trebaju biti shvaćeni kao znak slabosti, već kao ustrajnost i dugotrajnost.
Žuta boja Sunca predstavlja pozitivno ozračje i vitalnost. Osobe koje imaju ovu boju kravate obično zrače toplinom, te svoju pozitivnu energiju prenose na ljude oko sebe.
Zelena predstavlja rast i obnovu. Osobe koje vole učiti i povećavati svoje znanje i vještine često se odlučuju za zelenu boju.
Smeđa predstavlja osobu koja je vrlo prizemljena i realna. Iako mnogi smatraju da čovjek treba imati velike ciljeve i ambicije, određena doza staloženosti je uvijek poželjna. Ljudi koji nose smeđu boju najčešće su vrlo pouzdani.
Crna predstavlja formalnost. Često se oblači u prigodama i društvenim događajima koji zahtijevaju ozbiljnost.

View the embedded image gallery online at:
http://adriaticnews.info/hr/novosti/kultura#sigProIdd07eecbda7

Održan 20. svjetski kongres medija na ruskom jeziku

Više od 150 sudionika okupilo se u New Yorku, na 20. kongresu Svjetskog udruženju medija na ruskom jeziku. Među njima bio je i Igor Vukić, suradnik Adriatic Newsa.

Na kongresu održanom od 24. do 26. rujna, razgovaralo se o položaju i razvoju medija na ruskom jeziku u različitim zemljama, jer udruženje okuplja tiskane i elektroničke medije iz više od 80 zemalja. Raspravljalo se o modelima suradnje te o očuvanju prava na informiranje na vlastitom jeziku zajednica ruskih iseljenika.
Sudionici kongresa založili su se za očuvanje novinarskih sloboda i za ozbiljno i odgovorno novinarstvo. Stoga je jedna radionica na kongresu bila posvećena borbi protiv lažnih vijesti, fenomenu koji se proširio razvojem internetskog novinarstva.
Čestitke sa željama za uspješan rad sudionicima kongresa poslao je i ruski predsjednik Vladimir Putin. (I.V)

GRAD UGLIĆ – NOVI BISER „ZLATNOG PRSTENA RUSIJI“

Turistička ruta „Zlatni prsten Rusije“ primila je u svoji redove još jedan grad –  Uglič. Putovanje po starim ruskim gradovima u kojima su sačuvane drevne znamenitosti je vrlo interesantno. Te gradove još nazivaju „muzeji na otvorenom“, to su spomenici kulture i povijesna mjesta, većina ih je pod zaštitom UNESCA. 

Uglič se nalazi u Jaroslavskoj oblasti, na dvjesto kilometara sjeverno od Moskve, na obali reke Volge. Grad ima oko 32 tisuće stanovnika. Legenda kaže da je svoje ime dobio po tome što Volga u gradu „pravi ugao“.
Uglič u ljetopisima se  prvi put spominje davne 1148. godine. U gradu je sačuvan veliki broj spomenika arhitekture: Kremlj s Crkvom Dimitrija na krvi, dvorac carevića Dimitrija, Spaso-Preobraženjski sabor, Crkva Rođenja Svetog Jovana Preteče i nekoliko manastira. Uglič ima deset muzeja, a gotovo svakog mjeseca u gradu se održavaju i razni festivali.
Na grbu grada Ugliča nalazi se carević Dimitrije, sin ruskog cara Ivana Groznog. U desnoj ruci carevića nalazi se srebreni nož, pa postoje tvrdnja da je Uglič jedini grad na svijetu koji na grbu prikazuje dječaka s nožem.
Uglič je sada i zvanično novi biser „Zlatnog prstena“, a oduvijek je bio jedno od omiljenih mjesta turista.

Pretplati se na ovaj RSS feed